Podrška kandidaturi biskupa Komarice za Nobelovu nagradu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VIŠESATNA videokonferencija o kandidaturi banjolučkoga biskupa Franje Komarice za Nobelovu nagradu održana je jutros istodobno na nekoliko fakulteta u Hrvatskoj u okviru znanstvenog projekta "Razvitak Hrvatske", čiji je voditelj Josip Lauc.
Sudionici konferencije nizom su vlastitih svjedočanstava podržali nominaciju banjolučkog biskupa za najprestižnije svjetsko priznanje.
Predsjednik Savjeta Hrvatskih socijaldemokrata Zdravko Tomac rekao je, međutim, da mnogi neće sudjelovati u podršci Komarici jer im ne odgovora njegovo zauzimanje za pravedan mir.
Biskup Komarica zahvalio je i rekao da uvijek treba afirmirati ono zajedničko svim ljudima - čovjeka sa svojim pravima i dostojanstvom.
"Imat ćemo onoliko budućnosti za koliko smo se kadri izboriti", dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podršku su videovezom izrazili članovi skupine humanitarnih djelatnika iz Osijeka, među kojima su Nada Arbanas, Katarina Kruhonja i gvardijan franjevačkog samostana fra Ante Kukavica.
Iz Rijeke je svjedočio Franjo Starčević iz Centra za mir Mrkopalj, a u Zagrebu su govorili profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Đurđica Tuškan, zapovjednik policijskih snaga u istočnoj Slavoniji u vrijeme uvođenja hrvatskog ustavnog poretka Josip Miličević, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i drugi.
Pročitana su pisma potpore Crnogorske pravoslavne crkve, Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva iz Osijeka, Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društvo iz Cetinja, a rečeno je da Islamska zajednica u Hrvatskoj podržava kandidaturu biskupa Komarice.
Komaricu je za Nobelovu nagradu za mir predložila Internacionalna liga humanista iz Sarajeva.
Msgr. Franjo Komarica za biskupa je posvećen 1986. i tri je godine bio pomoćni biskup, a upravu biskupije preuzeo je 1989.
Za vrijeme posljednjeg rata nekoliko je puta bio maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu, zbog čega je štrajkao glađu.
Banjolučka biskupija najteže je stradala u ratu - od 120 tisuća katolika ostalo ih je oko 42 tisuće.
Godine 1991. živjelo je na području, koje sada kontroliraju Srbi, oko 80 tisuća katolika, a danas ih je tek 6500.
U biskupiji je pogubljeno četiri stotine civila, među kojima sedam svećenika i jedna redovnica.
Najveći dio vjernika na području biskupije ostao je bez svoje imovine i protjeran, pa se biskup Komarica zauzima za njihov povratak i vraćanje normalnom životu.
U biskupiji je oštećeno ili uništeno 98 posto crkava i kapela, i trećina drugih crkvenih zgrada, samostana i župnih pastoralnih centara.
Biskup Komarica tijekom rata pozivao je javnost na zaštitu civila, održao stotine susreta s domaćim i stranim političarima, pripadnicima lokalne policije i srpske vojske, a sastajao se i s predvodnicima drugih vjerskih zajednica te postao simbol nenasilnog otpora.
Sudionici konferencije nizom su vlastitih svjedočanstava podržali nominaciju banjolučkog biskupa za najprestižnije svjetsko priznanje.
Predsjednik Savjeta Hrvatskih socijaldemokrata Zdravko Tomac rekao je, međutim, da mnogi neće sudjelovati u podršci Komarici jer im ne odgovora njegovo zauzimanje za pravedan mir.
Biskup Komarica zahvalio je i rekao da uvijek treba afirmirati ono zajedničko svim ljudima - čovjeka sa svojim pravima i dostojanstvom.
"Imat ćemo onoliko budućnosti za koliko smo se kadri izboriti", dodao je.
Podršku su videovezom izrazili članovi skupine humanitarnih djelatnika iz Osijeka, među kojima su Nada Arbanas, Katarina Kruhonja i gvardijan franjevačkog samostana fra Ante Kukavica.
Iz Rijeke je svjedočio Franjo Starčević iz Centra za mir Mrkopalj, a u Zagrebu su govorili profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Đurđica Tuškan, zapovjednik policijskih snaga u istočnoj Slavoniji u vrijeme uvođenja hrvatskog ustavnog poretka Josip Miličević, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i drugi.
Pročitana su pisma potpore Crnogorske pravoslavne crkve, Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva iz Osijeka, Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društvo iz Cetinja, a rečeno je da Islamska zajednica u Hrvatskoj podržava kandidaturu biskupa Komarice.
Komaricu je za Nobelovu nagradu za mir predložila Internacionalna liga humanista iz Sarajeva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Msgr. Franjo Komarica za biskupa je posvećen 1986. i tri je godine bio pomoćni biskup, a upravu biskupije preuzeo je 1989.
Za vrijeme posljednjeg rata nekoliko je puta bio maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu, zbog čega je štrajkao glađu.
Banjolučka biskupija najteže je stradala u ratu - od 120 tisuća katolika ostalo ih je oko 42 tisuće.
Godine 1991. živjelo je na području, koje sada kontroliraju Srbi, oko 80 tisuća katolika, a danas ih je tek 6500.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U biskupiji je pogubljeno četiri stotine civila, među kojima sedam svećenika i jedna redovnica.
Najveći dio vjernika na području biskupije ostao je bez svoje imovine i protjeran, pa se biskup Komarica zauzima za njihov povratak i vraćanje normalnom životu.
U biskupiji je oštećeno ili uništeno 98 posto crkava i kapela, i trećina drugih crkvenih zgrada, samostana i župnih pastoralnih centara.
Biskup Komarica tijekom rata pozivao je javnost na zaštitu civila, održao stotine susreta s domaćim i stranim političarima, pripadnicima lokalne policije i srpske vojske, a sastajao se i s predvodnicima drugih vjerskih zajednica te postao simbol nenasilnog otpora.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati