PODSJEĆANJE NA GODIŠNJICU ISTJERIVANJA HRVATA IZ HRTKOVACA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Većina elektronskih medija u Srbiji u utorak navečer je u informativnim emisijama podsjetila na godišnjicu početka progona Hrvata iz Vojvodine, na dan kad je, 6. svibnja 1992. godine u Hrtkovcima, na mitingu radikala Vojislav Šešelj pročitao spisak od 17 mještana tog vojvođanskog sela kao navodne članove tadašnjeg Zbora narodne garde Hrvatske.
Nakon tog mitinga, lokalni pristalica Šešeljevih radikala i tadašnji predsjednik Mjesne zajednice Ostoja Sibinčić - koji i danas, s izuzetkom šestomjesečnog pritvora sredinom 90-ih godina, bez posljedica živi u Hrtkovicima - počeo je kampanju za iseljavanje Hrvata starosjedilaca iz tog sela.
Prošle godine, u izjavi novosadskoj produkcijskoj kući "Urbans", Sibinčić je opovrgnuo pritiske na Hrvate, podsjetio je danas Radio B92: "Oni su mijenjali nekretnine zato što su ih željeli mijenjati. Hrvati koji su otišli odavde u Hrvatsku sigurno dobro žive, i upamtite, nisu otišli kao izbjeglice, nego su otišli zato što su željeli. Ostoja Sibinčić ih nije držao za ruku. Ispalo bi onda da sam bio fizički prisutan, da sam ih istjerivao - ne", kazao je tad Sibinčić.
Vlasnica i urednica "Urbansa" Marina Fratucan, koja je još 1992. i 1993. u medijima govorila o pritisku na vojvođanske Hrvate, podsjetila je da su predstavnici nove vlasti obećali da će, nakon smjene Miloševićeva režima 2002. godine, ti događaji biti ispitani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ako hoćemo pokazati da naši sudovi mogu funkcionirati i da se zločini mogu procesuirati kod nas umjesto pred Haaškim sudom, evo, za početak, možemo dati primjer time što bi Sibinčić bio ispitan i da se zaista utvrdi što se događalo u Hrtkovcima", kazala je Marina Fratucan Radiju B92.
Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo koji je detaljno istražio dogadaje u Vojvodini ratnih 90-ih godina, upozorila je u izjavi za Radio B92 da Ostoja Sibinčić nije jedini koji je uz prešutnu suglasnost ondašnjih vlasti vršio pritiske na Hrvate, Mađare, Slovake i druge da se isele iz vojvođanskih sela, čemu su se suprotstavljali jedino domaći stanovnici koji su pokušavali zaštititi susjede Hrvate.
"Ono što sam vidjela prošle godine i kad sam razgovarala sa ljudima, to je da nitko od njih ne zaboravlja prošlost i vide njegov veliki udio i odgovornost u mijenjanju etničke strukture Hrtkovaca. Još uvijek nije došlo na dnevni red to pitanje, da se činjenično pogleda što se događalo u cijeloj Vojvodini i da se oni koji su odgovorni za torturu izvedu pred lice pravde", kazala je Nataša Kandić.
Nakon tog mitinga, lokalni pristalica Šešeljevih radikala i tadašnji predsjednik Mjesne zajednice Ostoja Sibinčić - koji i danas, s izuzetkom šestomjesečnog pritvora sredinom 90-ih godina, bez posljedica živi u Hrtkovicima - počeo je kampanju za iseljavanje Hrvata starosjedilaca iz tog sela.
Prošle godine, u izjavi novosadskoj produkcijskoj kući "Urbans", Sibinčić je opovrgnuo pritiske na Hrvate, podsjetio je danas Radio B92: "Oni su mijenjali nekretnine zato što su ih željeli mijenjati. Hrvati koji su otišli odavde u Hrvatsku sigurno dobro žive, i upamtite, nisu otišli kao izbjeglice, nego su otišli zato što su željeli. Ostoja Sibinčić ih nije držao za ruku. Ispalo bi onda da sam bio fizički prisutan, da sam ih istjerivao - ne", kazao je tad Sibinčić.
Vlasnica i urednica "Urbansa" Marina Fratucan, koja je još 1992. i 1993. u medijima govorila o pritisku na vojvođanske Hrvate, podsjetila je da su predstavnici nove vlasti obećali da će, nakon smjene Miloševićeva režima 2002. godine, ti događaji biti ispitani.
Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo koji je detaljno istražio dogadaje u Vojvodini ratnih 90-ih godina, upozorila je u izjavi za Radio B92 da Ostoja Sibinčić nije jedini koji je uz prešutnu suglasnost ondašnjih vlasti vršio pritiske na Hrvate, Mađare, Slovake i druge da se isele iz vojvođanskih sela, čemu su se suprotstavljali jedino domaći stanovnici koji su pokušavali zaštititi susjede Hrvate.
"Ono što sam vidjela prošle godine i kad sam razgovarala sa ljudima, to je da nitko od njih ne zaboravlja prošlost i vide njegov veliki udio i odgovornost u mijenjanju etničke strukture Hrtkovaca. Još uvijek nije došlo na dnevni red to pitanje, da se činjenično pogleda što se događalo u cijeloj Vojvodini i da se oni koji su odgovorni za torturu izvedu pred lice pravde", kazala je Nataša Kandić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati