54.80.97.221 US
 

Pogledajte prve fotografije NASA-ine sonde Phoenix s Marsa

Piše:
ponedjeljak, 26.5.2008. 07:10
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

AMERIČKA svemirska sonda Phoenix se noćas uspješno spustila na površinu Marsa, okončavši tako 680 milijuna kilometara dugo i prilično neizvjesno putovanje.

Stručnjaci NASA-e nisu mogli kriti oduševljenje, s obzirom da je riječ o jednom od najambicioznijih projekata svemirske agencije. Phoenix je naime opremljen s instrumentima koji su u stanju analizirati vodu i tlo te u njima pronaći tragove života, uključujući mikrobe.

Pitanje ima li na Marsu života, odnosno je li ga nekada bilo, još uvijek je neodgovoreno, dijelom i zbog toga što je od 11 misija na površinu Crvenog planeta, samo njih pet završilo uspješno. Phoenix je prva sonda koja će se spustiti na sjeverni, hladniji dio Marsa gdje je veća vjerojatnost da će se pronaći tragovi života, kao i dokazi da je Mars bio prekriven oceanima.

Slijetanje kao najteži dio misije

Veliku napetost u kontrolnom centru JPL-a u Kaliforniji je izazivala i činjenica da signalima s Marsa treba 15 minuta da dopru do Zemlje, kao i da je sondi bilo potrebno dva sata da automatski namjesti solarne ploče, nužne za njeno funkcioniranje. Kada je i taj dio operacije završio s uspjehom, NASA-ini znanstvenici su imali razloga odahnuti, s obzirom da bi se inače Phoenix morao oslanjati na baterije koje ne traju duže od tri sata.

Prilikom ulaska u Marsovu atmosferu i spuštanja morao se koristiti retro-raketama, s obzirom da je NASA napustila dosadašnju tehniku zračnih jastuka. Razlog je bio u nastojanju da sonda sleti što preciznije, odnosno na područje gdje će biti najmanje stijenja.

Iz orbite u Marsovu atmosferu ušao je brzinom od gotovo 20.000 km/h nakon putovanja koje je trajalo deset mjeseci, a tijekom kojih je prevalio oko 680 milijuna kilometara kroz svemir. Znanstvenici ističu da je samo slijetanje na Mars bilo najteži dio misije Phoenix, međutim napominju kako je pred njima još "puno drame".

Slijetanje Phoenixa predstavlja prvo uspješno "mekano" slijetanje na Mars od vremena kada su dvije sonde Viking na isti način sletjele 1976. NASA-ini roveri Spirit i Opportunity također su uspješno sletjeli na Mars prije četiri godine, ali su za slijetanje koristili kombinaciju padobrana i zračnih jastuka koji su ublažili udarac rovera na površinu Marsa.

Uspješno slijetanje donijelo je olakšanje NASA-inim znanstvenicima među kojima Mars uživa reputaciju "uništavača svemirskih sondi". Naime, preko pedeset posto američkih pokušaja slijetanja na Mars bilo je neuspješno.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Robotska ruka spremna za kopanje

Samo mjesto slijetanja predstavlja gotovo 50 kilometara široku udolinu na sjevernom području koje se nalazi pod vječnim ledom, a podsjeća na naš Grenland ili sjevernu Aljasku. Mjesto je odabrano zbog toga, jer su satelitske fotografije pokazale da na tom području postoje velike količine vječnog leda za kojeg znanstvenici vjeruju da bi mogao sadržavati dokaze o postojanju živih stanica na crvenom planetu.

Phoenix je opremljen robotskom rukom koja će prikupljati uzorke tla i analizirati ih u minijaturnom laboratoriju. Pored toga postoje kamere, te antena koja će snimke i tako prikupljene podatke slati na Zemlju. Uz to će se pomoću posebnog jarbola prikupljati i podaci o Marsovoj klimi.

Uz Phoenix se na Marsu nalaze NASA-ine sonde Spirit i Opportunity, dok su u orbiti Mars Odyssey, Mars Reconaissance Orbiter i ESA-in Mars Express.

Phoenix, koji je sa Zemlje lansiran 4. kolovoza prošle godine, će biti u pogonu tri mjeseca. Tada će nastupiti Marsova zima, odnosno na području gdje se sonda nalazi 100 dana neće izaći sunce. NASA-ini stručnjaci ne očekuju da će sonda preživjeti hladnoću i vjetrove.

D.A./I.K.
Foto: Nasa/AFP

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije