Foto: Željko Hajdinjak (Cropix)

"GLAVNI je problem u tome što je Hrvatska i dalje samo na papiru sekularna država, a da u stvarnosti Rimokatolička crkva čini svojevrsnu državu unutar države. Zahvaljujući nerealnoj brojci od 88 posto katolika u Hrvatskoj, Crkva je s Vladom RH ugovorila financiranje iz državnog proračuna s više od 250 milijuna kuna godišnje po maglovitim kriterijima koji nisu poznati javnosti", stoji u priopćenju građanske inicijative za sekularnost hrvatske države "Nisam vjernik"  povodom popisa stanovništva 2011. godine.

Država u državi

Podsjetimo, ova građanska inicijativa poziva sve sugrađanke i sugrađane da se iskreno izjasne o svojoj vjeroispovijesti te tako pomognu Državnom zavodu za statistiku da dođe do stvarnih udjela vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Pri tome ističu da je iznimno važno da građani na to pitanje odgovaraju po vlastitoj savjesti, a ne tradiciji ili pritisku okoline. Pravi rezultati popisa, nadaju se u Inicijativi, trebali bi pridonijeti smanjenju utjecaja Rimokatoličke crkve na politički život RH, osiguravanja transparentnog financiranja svih vjerskih zajednica te, najvažnije, isticanja važnosti provođenja ustavne odredbe o sekularnosti Republike Hrvatske.

Inicijativa upozorava da Vlada RH naknadno pridodaje čitav niz donacija Crkvi u nekretninama i novcu, pri čemu Crkva ne plaća poreze niti ispostavlja evidenciju na koji način troši proračunski novac. Crkva je ujedno najveći privatni vlasnik nekretnina u Republici Hrvatskoj, nije u sustavu PDV-a te izvršava neprimjeren utjecaj na politiku, smatraju u Inicijativi.

Crkva utječe na zakone bez stvarnog demokratskog opipavanja

Navode kako čak i prema priznanju nekih Vladinih ministara Crkva utječe na donošenje zakona, bez stvarnog demokratskog opipavanja bila javnosti istraživanjima ili referendumima. Kao najpoznatiji primjer ističu Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je u Saboru pravdan katoličkom brojnošću, pa čak i izravnim konzultacijama s Crkvom. Kao dodatne primjere navode da Crkva gradi luksuzne nekretnine za potrebe svećenstva u vrijeme kad ostatak građana Hrvatske grca u teškoj krizi, a bez transparentnog uvida u načine financiranja svojih poslova i udio javnog novca u tim projektima, često s posve kontradiktornim izjavama pojedinih biskupa.