PREDSJEDNIK Republike Stjepan Mesić založio se danas za dva glavna cilja hrvatske razvojne politike ostvarivanje intenzivnog ekonomskog rasta, te ostvarivanje strukturnih promjena u raspodjeli dohotka.

"Ekonomski rast i blagostanje naroda ciljevi su za koje se zalažem", rekao je Mesić otvarajući danas 79. Jesenski međunarodni Zagrebački velesajam (JMZV), na kome do 21. rujna sudjeluje 1.700 izlagača iz 37 zemalja, a zemlja partner je Bugarska.

Predsjednik Mesić ističe da je Hrvatskoj potrebna promjena modela razvojne politike. "Model ekonomske politike kakav je prikladan za Hrvatsku, zasnovan je na izvozu kao glavnoj komponenti ekonomskog rasta, ali povezano s ponovnom industrijalizacijom", rekao je.

Predsjednik je upozorio i na izražene ekonomske i društvene nejednakosti. Smatra da je to nasljeđe prijašnjeg modela tranzicije koji se provodio od 1990. do 2000., a koji je obilježen "ortačkim kapitalizmom", tajkunizacijom, netransparentnom privatizacijom, tzv. pretvorbom, klijentelizmom i državnim populizmom.

Posebno je upozorio na loše provedenu privatizaciju, koja je osnovna značajka modela ortačkog kapitalizma, što je ujedno i pokretač razvojne krize modela. "Europeizacija Hrvatske u isto vrijeme znači napuštanje modela ortačkog kapitalizma", rekao je Mesić, založivši se za europski model socijalno-tržišnog gospodarstva.

Predsjednik Republike posebnu je pažnju posvetio i problemu deficita tekućeg računa platne bilance i vanjskog duga.

Iznoseći podatke o inozemnom dugu, njegovu udjelu u BDP-u od 68,1 posto, projekciji HNB-a da će do kraja godine iznositi 21 milijardu dolara, kazao je da će se time pogoršati koeficijent udjela vanjskog duga u BDP-u, na više od 70 posto BDP-a, dok će ostali pokazatelji zaduženosti (npr. omjer duga prema izvozu roba i usluga, i sl) ostati na relativno prihvatljivoj razini. Hrvatski vanjski dug nije neposredna opasnost, ali ga se mora pažljivo pratiti, upozorio je.

Dodaje da vanjski dug pokazuje tendenciju konstantnog rasta, pa bi u srednjoročnom razdoblju nekontrolirani rast duga mogao limitirati daljnji gospodarski rast po visokim stopama rasta BDP-a (iznad 5 posto godišnje).

Naglašava da se stoga vanjski dug mora držati pod kontrolom i pažljivo pratiti kretanje deficita tekućeg dijela platne bilance. To je, kazao je, primarno odgovornost središnje banke, ali i problem kojim će se nakon izbora morati baviti i nova Vlada.

Ključ za preokret negativnih trendova u bilanci plaćanja nalazi se u kontinuiranom i snažnom povećanju izvoza roba, većem od rasta BDP-a. Povećanje izvoza, posebno robnog, zbog deficita platne bilance, ali i ekonomske globalizacije, mora postati trajni izazov za hrvatsku monetarnu i izvršnu vlast, kazao je Mesić.

Pritom je kritizirao monetarnu vlast, ističući da nije pravovremeno i u dovoljnoj mjeri iskoristila svoje ovlasti da zaustavi brzi porast vanjskog duga bankarskog sektora. Mjere HNB-a za ograničavanje kumuliranja vanjske zaduženosti bile su primjenjivane sa zakašnjenjem i očito je da nisu dale dovoljne potrebne efekte, rekao je predsjednik.

S druge pak strane pohvalio je izvršnu vlast, odnosno Ministarstvo financija, ističući da je fiskalna politika bila dosljedna i stabilizirajuća, zaustavljen je porast javnog duga (krajem lipnja ove godine iznosio je 50,8 posto BDP-a), a deficit državnog proračuna je pod kontrolom. "Evidentno je da je javni dug u prihvatljivim okvirima, ali vanjski dug postaje zabrinjavajući", kazao je Mesić.

Založio se još jednom za aktivnu ekonomsku politiku. Da li će se to ostvariti uvođenjem kapitalnih restrikcija, ili povećanjem opće stope obvezne rezerve banaka, uvođenjem uvoznih restrikcija koje imaju efekt kvazidevalvacije ili kontroliranom deprecijacijom tečaja, predsjednik ostavlja Hrvatskoj narodnoj banci i Vladi.

Drži da se moraju poduzeti mjere za smanjivanje osjetljivosti platne bilance na neočekivane eksterne šokove i srednjoročnu održivost vanjskog duga Hrvatske. Ako će to biti ocijenjeno neophodnim, HNB ne bi trebala oklijevati da uvede čak i "kapitalne kontrole", rekao je Mesić.

Podsjetio je da već dvije godine iznosi potrebu osmišljavanja izvozne strategije Hrvatske. "Očekujem da Vlada i HNB predlože konkretne mjere poticanja izvoza. Pri tome, mislim da središnja banka mora biti mnogo odlučnija, a Vlada više intervencionistička u poticanju izvoza i ekonomskog rasta", zaključio je predsjednik Mesić.

Na ovogodišnjem JMZV-u kao zemlja partner predstavlja se Bugarska čiji je premijer Simeon Sakskoburggotski to ocijenio značajnim za trgovinsko-gospodarske odnose dviju zemalja. Istaknuo je da je u posljednju godinu dana gotovo utrostručena vanjskotrgovinska razmjena između dviju država, ali i da treba uložiti još napora kako bi se potpunije iskoristili gospodarski potencijali dviju država.

Bugarski je premijer pozdravio brzi napredak Hrvatske u započinjanju pregovora za članstvo u EU i NATO-u. "Možete računati na podršku Bugarske u ostvarenju tih ciljeva", rekao je.

Na ovogodišnjem, 79. JMZV-u uz tradicionalne sajmove Cromoney, Modernpack, Intertekstil, od ove jeseni se predstavljaju i novi sajamski projekti - Sajam energetike, izložba inovacija i izuma Arca 2003., izložba Eko-etno Hrvatska, te akcija Kupujmo Hrvatsko.