"Časoslov opatice Čike" na latinskom jeziku iz 11. stoljeća, koji će 14. ožujka biti predstavljen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu kao fototipsko izdanje, nastao je u Zadru u skriptoriju sv. Krševana i bio je namijenjen hrvatskoj plemkinji Čiki, prvoj opatici obnovljena samostana sv. Marije, sestri hrvatskoga kralja Krešimira IV.

Jedini primjerak originalna srednjovjekovnog osobna molitvenika opatice Čike, koji se kao književna vrsta prvi put pojavljuje u Europi, čuva se u Oxfordu u Bodleianskoj knjižnici.

Osim fototipskog izdanja originalnog časoslova, koji je tiskan u 500 primjeraka, u komplet je transkripcija časoslova, Monografija "Časoslova opatice Čike" i Kritičko izdanje dvaju rukopisnih časoslova samostana redovnica sv. Marije u Zadru, koje obrađuje Čikin i Većenegin časoslov, kojeg se pak izvornik čuva u Madžarskoj akademiji u Budimpešti.

Monografiju i Kritičko izdanje napisao je Marijan Grgić (1929.-1980.), muzikolog i povjesničar umjetnosti, koji je doktorirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1976. tezom "Časoslov opatice Čike". U disertaciji je obradio podrijetlo i namjenu zadarskoga rukopisa koji se svrstava među najstarije u svijetu.

"Zadarski rukopis stoji negdje na samu početku razvojnog niza prekrasno iluminiranih knjiga, pod raznim naslovima koji se smatraju srednjovjekovnim osobnim časoslovima, knjiga koje su najvećma utjecale na kulturu i pismenost feudalnoga srednjovjekovnog društva. Svojom strukturom i grafičkom tehnikom ti rukopisi prethode službenoj crkvenoj knjizi poznatoj pod nazivom "Breviarum Officii", knjizi koja bitno utječe na kulturno oblikovanje kleričkoga staleža u srednjem vijeku", piše u predgovoru Monografije Marijan Grgić.

Kako je najavljeno, knjige će predstaviti Josip Bratulić, Bonaventura Duda, Josip Kolanović i Igor Zidić.

"Časoslov opatice Čike" objavili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i Matica hrvatska u Zadru.