Pretisak najstarije hrvatske kajkavske knjige "Decretum 1574. hrvatski kajkavski editio princeps" Ivana Pergošića danas je predstavljen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Pergošićev "Decretum 1574." za tisak je priredio Zvonimir Bartolić, a izišao je u nakladi Matice hrvatske - ogranak Čakovec i Zrinski d.d. iz Čakovca.

"Decretum" je pravna knjiga ugarskog pravnika Istvana Werboeczya (1458.-1541.), u kojoj su sabrane pravne norme koje su u Ugarskoj, Hrvatskoj i Erdelju (Transilvanija) bile na snazi sve do pojave austrijskog Građanskog zakonika 1853.

Pergošić je "Decretum" preveo na hrvatski jezik, a posebnost je njegova prijevoda u tome što na poseban način oslikava jezične prilike Hrvata u 16. stoljeću, istaknuli su priređivači.

Po Bartolićevim riječima, jezik "Decretuma" je hrvatski kajkavski književni jezik šesnaestog stoljeća.

Knjiga je tiskana u dvije jezične inačice, u kajkavskoj i štokavsko-čakavskoj inačici, ali ne u cjelini. U određenom broju primjeraka provedene su leksičke štokavsko-čakavske interpolacije, ali samo do 52. tituluša, što je u kroatistici i slavistici pobudilo veliko zanimanje.

Dosadašnja su proučavanja pokazala da niti kajkavština, ona do 52. tituluša, kao ni ona od 52. tituluša, nije u cjelini podudarna, pa se govori o tri inačice: kajkavskoj, višoj kajkavskoj i štokavsko-čakavskoj. Upravo stoga, kako je ustvrdio recenzent Stjepko Težak, "Decretum" i dalje pobuđuje veliko zanimanje znanstvenika i nezaobilazno je štivo u proučavanju hrvatskog kajkavskog jezika i književnosti.

Otkada je 1574. tiskan u Nedelišću, "Decretum" je sada prvi put, nakon 429 godina, ponovno tiskan u Hrvatskoj.

On, kako je ustvrdio recenzent Joža Skok, upotpunjuje i utemeljuje povijest svojim višestrukim značenjem, predstavljajući znanstveno-pravni, jezični i književni spomenik.

Na današnjoj su svečanosti primjerci te knjige uručeni knjižnicama u Zagrebu, Budimpešti i Pragu, u kojima se čuvaju izvorni primjerci "Decretuma" Ivanuša Pergošića.