Predstavljen prvi svezak Šicelove "Povijesti hrvatske književnosti"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zagrebačka naklada Ljevak predstavila je danas u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu prvi svezak knjige Miroslava Šicela "Povijest hrvatske književnosti Knjiga I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750.1881.)".
O knjizi su govorili akademici Ante Stamać i Pavao Pavličić, profesor na katedri za hrvatsku književnost Krešimir Nemec i autor Miroslav Šicel.
Kriva je postavaka da je književnost u hrvatskim zemljama zamrla u dopreporodno doba, istaknuo je Stamać i dodao kako upravo Šicelovo istraživanje tog razdoblja otvara putove novim istraživanjima.
Prijašnji književni historiografi su početak hrvatskoga romantizma tražili u ilirizmu, istaknuo je Nemec i dodao kako je Šicel u svojoj knjizi obrađujući književnost od Kačića do Gaja periodizirao početke novije književnosti u dopreporodno razdoblje.
Šicel u knjizi ne obrađuje samo čistu književnu produkciju nego piše o povijesti, atmosferi, duhu i filozofiji vremena, dodao je Nemec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svaka povijest književnosti je priča, napomenuo je Pavličić i dodao kako je Šicelova "Povijest hrvatske književnosti" dobro ispričana priča koja ima svoj početak, kraj i glavne junake.
U njoj se poglavlja slažu kao domino kocke, istaknuo je Pavličić i dodao kako u knjizi vremenski blokovi ulaze jedan u drugi te kako glavni junaci knjige nisu pisci i njihovi opusi, nego njihove poetike.
Posebna zadaća tadašnje književnosti bila je obrana temeljito ugrožena narodnoga identiteta od germanizacije, talijanizacije i madžarizacije, istaknuo je Šicel i dodao kako se u njoj "ozrcaljuje duhovna i društvena atmosfera jednoga neslobodnog naroda kojem književnost glavinja između literature i politike, do preobrazbe u pravu umjetnost riječi."
Knjiga "Povijest hrvatske književnosti - Knjiga I. - Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750.-1881.) (324 str.) u tri poglavlja obrađuje stvaralaštvo dopreporodnoga razdoblja hrvatske književnosti te ilirizam i Ljudevita Gaja, predromantizam i rani romantizam (1840.-1860.), razdoblje romantizma i predrealizma (1860.-1881.).
Na kraju knjige priložena je opća literatura, bibliografija važnijih pisaca i kazalo imena.
Akademik Miroslav Šicel (1926.) bio je dugogodišnji šef katedre za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Napisao je više knjiga , a među ostalima i "Hrvatsku književnost 19. i 20. stoljeća".
(Hina) xmk ymc
O knjizi su govorili akademici Ante Stamać i Pavao Pavličić, profesor na katedri za hrvatsku književnost Krešimir Nemec i autor Miroslav Šicel.
Kriva je postavaka da je književnost u hrvatskim zemljama zamrla u dopreporodno doba, istaknuo je Stamać i dodao kako upravo Šicelovo istraživanje tog razdoblja otvara putove novim istraživanjima.
Prijašnji književni historiografi su početak hrvatskoga romantizma tražili u ilirizmu, istaknuo je Nemec i dodao kako je Šicel u svojoj knjizi obrađujući književnost od Kačića do Gaja periodizirao početke novije književnosti u dopreporodno razdoblje.
Šicel u knjizi ne obrađuje samo čistu književnu produkciju nego piše o povijesti, atmosferi, duhu i filozofiji vremena, dodao je Nemec.
Svaka povijest književnosti je priča, napomenuo je Pavličić i dodao kako je Šicelova "Povijest hrvatske književnosti" dobro ispričana priča koja ima svoj početak, kraj i glavne junake.
U njoj se poglavlja slažu kao domino kocke, istaknuo je Pavličić i dodao kako u knjizi vremenski blokovi ulaze jedan u drugi te kako glavni junaci knjige nisu pisci i njihovi opusi, nego njihove poetike.
Posebna zadaća tadašnje književnosti bila je obrana temeljito ugrožena narodnoga identiteta od germanizacije, talijanizacije i madžarizacije, istaknuo je Šicel i dodao kako se u njoj "ozrcaljuje duhovna i društvena atmosfera jednoga neslobodnog naroda kojem književnost glavinja između literature i politike, do preobrazbe u pravu umjetnost riječi."
Knjiga "Povijest hrvatske književnosti - Knjiga I. - Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750.-1881.) (324 str.) u tri poglavlja obrađuje stvaralaštvo dopreporodnoga razdoblja hrvatske književnosti te ilirizam i Ljudevita Gaja, predromantizam i rani romantizam (1840.-1860.), razdoblje romantizma i predrealizma (1860.-1881.).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na kraju knjige priložena je opća literatura, bibliografija važnijih pisaca i kazalo imena.
Akademik Miroslav Šicel (1926.) bio je dugogodišnji šef katedre za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Napisao je više knjiga , a među ostalima i "Hrvatsku književnost 19. i 20. stoljeća".
(Hina) xmk ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati