Radnim materijalom "Hrvatska temeljena na znanju" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) želi upozoriti hrvatsku javnost na današnji kritičan položaj Hrvatske koja je po indexu poslovne konkurentnosti Svjetskoga ekonomskog foruma na 62. mjestu u svijetu, iza mnogih tranzicijskih zemlja, te na iznimnu urgentnost rješavanja toga problema.

HAZU kao vodeća hrvatska znanstvena i kulturna ustanova htjela je tim radnim materijalom pridonijeti i raspravi o tomu problemu kojega bi trebala biti svjesna široka hrvatska javnost, istaknula je potpredsjednica HAZU akademkinja Alica Wertheimer-Baletić na današnjem predstavljanu radnoga materijala "Hrvatska temeljena na znanju" u palači Akademije.

Samo privreda temeljena na znanju može jamčiti veću konkurentnost Hrvatske i bolji život njezin građana, ustvrdio je akademik Vladimir Paar koji je, uz akademika Eugena Pusića, koordinator radne skupine koja je sastavila radni materijal.

S tom tvrdnju koju su, kako je podsjetio Paar, ponavljali svi američki političari - od lokalnih do saveznih, nakon što su Sjedinjene Države (SAD) odlučile krenuti u snažan razvoj složili su se i akademici Eugen Pusić, Boris Kamenar, Božidar Liščić i Vladimir Stipetić.

Akademik Pusić upozorio je kako se Hrvatska sada nalazi "na rubu rezultata zemalja tzv. trećeg svijeta i stanje je iznimno urgentno jer ako nešto ne poduzmemo odsklizat ćemo se u siromaštvo".

Paar smatra da je ključni problem Hrvatske njezina niska konkurentnost. Ona se očituje i po indexu konkurentnosti rasta po kojemu Svjetski ekonomski forum svrstava Hrvatsku na 53. mjesto - znatno ispod ostalih tranzicijskih zemalja, primjerice Estonije na 22. i Slovenije na 31. mjestu, dodao je.

To su pak, istaknuo je Paar, ključni razlozi zašto Hrvatska sada ne ulazi u Europsku uniju zajedno s tim tranzicijskim zemljama koje, za razliku od nas, imaju mjerljiv trend rasta izvoza, kao i znanstvene i stručne osposobljenosti za primjenu znanja.

Što se pak tiče uzora na koji bismo se trebali ugledati, akademik Pusić smatra da je za to najbolji primjer Finska i to zbog brojnih podudarnosti - od povijesnih, socioloških do političkih.

Finska je, dodao je, danas po indexu poslovne konkurentnosti Svjetskoga ekonomskog foruma na drugomu mjestu u svijetu, dok su pred dva desetljeća Hrvatska i Finska bile, što se konkurentnosti tiče, u sličnoj situaciji.

Hrvatski akademici pozvali su medije da pomognu kako bi široka hrvatska javnost postala svjesna težine sadašnje situacije u kojoj je Hrvatska te potrebe poduzimanja žurnih te u znanosti i struci utemeljenih koraka da se to stanje počne mijenjati.

Mediji trebaju, kako ističu, imati važnu ulogu u mobiliziranju hrvatskih građana.