PREDSTAVLJEN ZBORNIK PRVOG KONGRESA HRVATSKIH POVJESNIČARA UMJETNOSTI
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zbornik pripoćenja s prvog kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti koji je u rujnu 2001. održan u Zagrebu predstavljen je danas u Muzeju Mimara.
Tu knjigu posvećenu jednom od glavnih promotora kongresa Radovanu Ivančeviću zajednički su objavili Insitut za povijest umjetnosti i Društvo povjesničara umjetnosti, organizatori kongresa, kojim je oblježeno 150 godina hrvatske povijesti umjetnosti.
U Zborniku je objavljeno 76 priopćenja, a u radu kongresa sudjelovalo je 93 izlagača, rekao je urednik Milan Pelc te naglasio da su priopćenja podijeljena u nekoliko skupina - urbanizam/arhitektura, kiparstvo/slikarstvo, estetika/kritika/teorija, muzelologija/mediji, baština: gospodarenje i zaštita te arheologija/etnologija/kartografija.
Kongres je bio zamišljen kao prekretnica i polazište za nove poticaje i promišljanje povijesti umjetnosti kao discipline, rekao je Pelc, dodavši da je kongres bio i neka vrsta prosvjeda kako bi se upozorila društvena javnost na stanje u umjetničkoj baštini.
Najavio je i drugi kongres radnoga naslova "Povijest umjetnosti između tranzicije i globalizacije", koji bi prikazao stanje u povijesti umjetnosti u zadnjih dvadeset godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ivanka Reberski, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti, istaknula je da je kongres prikazao tri razine povijesti umjetnosti - retsospektivu, interakcije i perspektive. "Kongres je na neki način bio i rekapitulacija povijesti umjetnosti, odnosno polustoljenog stručnog i znanstvenog istraživanja u toj struci", istaknula je.
Akademik Tonko Maroević dodao je da je kongres ukazao na stanje u povijesti umjetnosti te se založio za dignitet struke. Bogata tradicija hrvatske povijesti umjetnosti obvezuje i nove generacije na razvitak i otvorenost novim disciplinama, rekao je.
(Hina) xta ymc
Tu knjigu posvećenu jednom od glavnih promotora kongresa Radovanu Ivančeviću zajednički su objavili Insitut za povijest umjetnosti i Društvo povjesničara umjetnosti, organizatori kongresa, kojim je oblježeno 150 godina hrvatske povijesti umjetnosti.
U Zborniku je objavljeno 76 priopćenja, a u radu kongresa sudjelovalo je 93 izlagača, rekao je urednik Milan Pelc te naglasio da su priopćenja podijeljena u nekoliko skupina - urbanizam/arhitektura, kiparstvo/slikarstvo, estetika/kritika/teorija, muzelologija/mediji, baština: gospodarenje i zaštita te arheologija/etnologija/kartografija.
Kongres je bio zamišljen kao prekretnica i polazište za nove poticaje i promišljanje povijesti umjetnosti kao discipline, rekao je Pelc, dodavši da je kongres bio i neka vrsta prosvjeda kako bi se upozorila društvena javnost na stanje u umjetničkoj baštini.
Najavio je i drugi kongres radnoga naslova "Povijest umjetnosti između tranzicije i globalizacije", koji bi prikazao stanje u povijesti umjetnosti u zadnjih dvadeset godina.
Ivanka Reberski, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti, istaknula je da je kongres prikazao tri razine povijesti umjetnosti - retsospektivu, interakcije i perspektive. "Kongres je na neki način bio i rekapitulacija povijesti umjetnosti, odnosno polustoljenog stručnog i znanstvenog istraživanja u toj struci", istaknula je.
Akademik Tonko Maroević dodao je da je kongres ukazao na stanje u povijesti umjetnosti te se založio za dignitet struke. Bogata tradicija hrvatske povijesti umjetnosti obvezuje i nove generacije na razvitak i otvorenost novim disciplinama, rekao je.
(Hina) xta ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati