Predstavljena antologija litavske kratke priče
ZAGREBAČKA naklada MD večeras je na završetku Sajma knjiga, koji je organizirala knjižara Megastore Profil, predstavila novu knjigu "Via Baltica antologija kratke litavske priče" Mirjane Bračko.
U toj su antologiji objavljene priče dvadesetak litavskih autora, rođenih sedamdesetih godina.
Na večerašnjem predstavljanju istaknuto je kako se tom antologijom hrvatskom čitateljstvu pruža prilika da upoznaju najistaknutije predstavnike u nas gotovo nepoznate litavske književnosti.
Uvrštene priče s obzirom na životnu dob autora obuhvaćaju drugu polovicu 20. stoljeća, koju u toj književnosti obilježavaju raznolike književne tendencije, poput modernizma, avangarde, obnavljanja klasičnog stila, utjecaja socrealizma, književnog egzistencijalizma i postmodernizma.
U tim kratkim pričama vidljiva je stalna preokupacija litavskih autora i njihova težnja da u svoje priče na različite načine uvrste bogati folklor i mitologiju.
Antologija "Via Baltica" pokazuje još jednu osobitost litavske književne scene, svojevrsni prozni "boom" koji su devedesetih godina prošlog stoljeća potaknule neke litavske autorice.
Na večerašnjem predstavljanju, osim Mirjane Bračko, o stanju nekad i danas u litavskoj književnosti govorile su vodeće autorice kratkih priča Jurga Ivanauskaite, Birute Jonuškaite i Danute Kalinauskaite.
U uvodu antologije Mirjana Bračko među ostalim ističe da se litavska proza sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća oslobodila nametnutog razmišljanja i socrealizma pa se u romanima počinju prikazivati društveni konflikti i proturječnosti, a čitatelju se više ne nameću moralne pouke.
Za najuspjeliji žanr litavske proze - novelu - Mirjana Bračko ističe da je poslužila litavskim piscima da sugestivno pišu o podsvijesti današnjeg čovjeka, bude sjećanje na povijest i kulturu litavskog naroda. Istodobno litavski pisci slijede europsku kulturnu baštinu pa se u njihovim djelima može prepoznati utjecaj Tolstoja, Hemingwaya ili Marqeza.
Mirjana Bračko, antologičarka litavske kratke priče, diplomirala je francuski i ruski jezik i knjževnost. Kao prevoditeljica radila je u Rusiji i Turkmenistanu, a zatim kao lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu u Vilniusu. Sudjeluje u Društvu litavskih književnika i piše članke o hrvatskim književnicima za litavsku enciklopediju. Trenutačno je lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu Tarasa Ševčenka u Kijevu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati