54.145.123.86 US
 

Predstavljena dokumentarna televizijska serija o Hrvatima u Čileu

Piše:
petak, 10.1.2003. 15:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DOKUMENTARNA televizijska serija ´Hrvati u Čileu mit i stvarnost´ producenta i redatelja Edija Mudronje i scenarista Ljubomira Antića predstavljena je danas u zagrebačkomu Muzeju Mimari u nazočnosti čileanskoga veleposlanika u Hrvatskoj Jorgea Dupouya Greza.

Pet polusatnih epizoda serije, kojoj su koproducenti Hrvatska radio televizija i Umjetnička organizacija ´Zora film´, prikazuju iseljavanje Hrvata u Čile od polovine 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata.

Prikazane su pojedinačne sudbine iseljenika te uspjesi koji je hrvatsko iseljeništvo postiglo u raznim područjima života čileanskoga društva, kao i veliki doprinos Hrvata duhovnoj kulturi Čilea.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna podsjetio je da je ta televizijska serija nastavak velikoga projekta o Hrvatima u Čileu koji je prošle godine u Zagrebu predstavljen hrvatskoj javnosti velikom izložbom.

Po riječima čileanskoga veleposlanika, serija koju su napravili hrvatski producenti i intelektualci izuzetno je važan rad koji omogućuje rekonstrukciju prošlih zbivanja i na taj se način, istaknuo je veleposlanik, ocrtava i potvrđuje značajno mjesto koje su Hrvati imali u različitim područjima čileanskoga života od njihova dolaska u novu domovinu.

Producent, redatelj i snimatelj Edi Mudronja rekao je kako je serija rezultat sedmomjesečnoga snimanja u tijeku kojega su posjetili i više od 30 institucija čileanskoga društva i razgovarali s brojnim potomcima hrvatskih iseljenika.

Na predstavljanju prikazana je prva epizoda koja nas, među ostalim, upoznaje i s prvim hrvatskim iseljenicima u Čileu kao što su primjerice pomorski kapetan Petar Zambelić - prvi Hrvat koji je 1872. stigao u Punta Arenas te Mateo Paravić koji je još 1863. stigao u Ognjenu zemlju.

Osim toga, podsjeća se da je najveći broj hrvatskih iseljenika u Čile stigao s uskoga obalnog područja između Omiša i Boke kotorske te s otoka Brača - najtipičnijega sredozemnog područja, a koji su se najčešće naseljavali na hladnome jugu Čilea.

Cijena brodske karte do Punta Arenasa bila 355 kruna što se može bolje shvatiti ako se usporedi da se za tu cijenu 1907. moglo kupiti sa sedam hektolitara vina. Ako se podsjetimo da je veliki broj Hrvata iselio nakon što je Austro-ugarska 1891. potpisala Trgovački ugovor s Italijom u kojemu je bila i poznata ´Vinska klauzula´, postaje jasnije da je kod velikoga broja hrvatskih iseljenika raspoloženje bilo izrazito protu austro-ugarsko.

U ´Mimari´ je predstavljeno i drugo dopunjeno izdanje knjige Ljubomira Antića ´Hrvati i Amerika´ u kojoj je autor dao sažet pregled povijesti hrvatsko-američkih dodira, nadupunjen dijelom koji se odnosi na Kanadu, a koji u prvome izdanju nije bio dostatno predstavljen.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije