PREDSTAVLjENA KNJIGA "BAROKNI PAKAO" P. PAVLIČIĆA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najnovija knjiga "Barokni pakao rasprave iz hrvatske književnosti" Pavla Pavličića, u Nakladi Pavičić, predstavljena je danas u Društvu hrvatskih književnika.
Riječ je o knjizi u koju je uvršteno petnaestak rasprava iz starije i novije hrvatske književnosti za koje Pavličić, kako je rekao na predstavljanju, smatra da im nije posvećeno dovoljno pozornosti.
U tekstovima koji su objavljeni u knjizi naglašava se da se književna povijest, ona davna kao i novija, neprestano mijenja pred našim očima. Slijedom toga i ove će studije dovesti do takvih uvida koji će biti upotrebljivi i u nekom budućem, sasvim drukčijem, poimanju povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je Pavličić.
Rasprave u knjizi posvećene su Dinku Ranjini kao maniristu, odnosu Brne Karnarutića prema Maruliću, o djelu "Plač smrtelnosti" Matijaša Magdalenića te propitkivanju kamo pripada "Reljkovićev satir". Pavličić piše i o slavonskoj "Juditi" u kontekstu književne tradicije, Antunu Kaznačiću, Ignjatu Alojziju Brliću, izdavaču Palmotićeve "Kristijade", kao i o odnosu čakavske prema kajkavskoj književnosti u doba baroka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Posebno su zanimljive rasprave u kojima se Pavličić pita kojoj književnoj vrsti pripada "Smrt Smail-age Čengića", o Anti Kovačiću kao stihotvorcu, Juliju Benešiću kao pjesniku, Nazorovoj "Gospi od Snijega". Uvrštena je i rasprava o glazbi, slikarstvu i književnosti u Begovićevu romanu "Giga Barićeva" te na kraju o odnosu Ivana Gorana Kovačića prema velikom baroknom pjesniku Ivanu Gunduliću.
O Pavličićevu djelu govorili su akademik Mirko Tomasović i dr. Dunja Fališevac.
Riječ je o knjizi u koju je uvršteno petnaestak rasprava iz starije i novije hrvatske književnosti za koje Pavličić, kako je rekao na predstavljanju, smatra da im nije posvećeno dovoljno pozornosti.
U tekstovima koji su objavljeni u knjizi naglašava se da se književna povijest, ona davna kao i novija, neprestano mijenja pred našim očima. Slijedom toga i ove će studije dovesti do takvih uvida koji će biti upotrebljivi i u nekom budućem, sasvim drukčijem, poimanju povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je Pavličić.
Rasprave u knjizi posvećene su Dinku Ranjini kao maniristu, odnosu Brne Karnarutića prema Maruliću, o djelu "Plač smrtelnosti" Matijaša Magdalenića te propitkivanju kamo pripada "Reljkovićev satir". Pavličić piše i o slavonskoj "Juditi" u kontekstu književne tradicije, Antunu Kaznačiću, Ignjatu Alojziju Brliću, izdavaču Palmotićeve "Kristijade", kao i o odnosu čakavske prema kajkavskoj književnosti u doba baroka.
Posebno su zanimljive rasprave u kojima se Pavličić pita kojoj književnoj vrsti pripada "Smrt Smail-age Čengića", o Anti Kovačiću kao stihotvorcu, Juliju Benešiću kao pjesniku, Nazorovoj "Gospi od Snijega". Uvrštena je i rasprava o glazbi, slikarstvu i književnosti u Begovićevu romanu "Giga Barićeva" te na kraju o odnosu Ivana Gorana Kovačića prema velikom baroknom pjesniku Ivanu Gunduliću.
O Pavličićevu djelu govorili su akademik Mirko Tomasović i dr. Dunja Fališevac.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati