Knjiga publicista Imbre Ignjatijevića Tkalca (Karlovac 1824. Rim 1912.) "Hrvatsko gospodarstvo polovicom XIX. stoljeća", koju je prevela i priredila dr. Mira KolarDimitrijević, predstavljena je danas u Zagrebu.

Knjiga s tiskanim izvješćima tajnika Hrvatske obrtničke komore Imbre Ignjatovića Tkalca ministarstvima u Beč sredinom 19. stoljeća pripada Prvom kolu niza "Hrvatska ekonomska misao" nakladnika "Dom i svijet" i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Vladimir Stipetić zahvalio je prevoditeljici na izvrsnu prijevodu i pratećim objašnjenjima, ocijenivši kako je Tkalac "stvorio sjajnu podlogu za hrvatsku ekonomsku povijest". U Tkalčevo vrijeme nije bilo razumijevanja za gospodarstvo, pa su iz Hrvatske drugi izvlačili korist, kazao je.

Akademik Stipetić također je ocijenio kako je Tkalac uočio važnost gospodarstva u promjeni tadašnjih gospodarskih odnosa, a njegova knjiga je dobar primjer koliko je u nas dobrih radova za povijest ekonomije u Hrvatskoj.

Dr. Mira Kolar-Dimitrijević kazala je kako je Tkalac pokušavao ozdraviti hrvatsko gospodarstvo i s oduševljenjem je radio izvješća Hrvatske obrtničke komore, obilazio poduzeća, nastojao utvrditi stanje, uveo je statistiku i civilnu evidenciju te slao analize i prijedloge Beču.

Drugo izvješće je znatno sažetije, a treće nije ni pronađeno, rekla je dr. Dimitrijević, ocijenivši da je Tkalac radio u teškim okolnostima kad je Hrvatska Beču služila kao rezervoar za ratovanje.

Mira Kolar-Dimitrijević napomenula je također kako je Tkalac favorizirao Srbe, smatrajući da će oni biti odlučan čimbenik u istjerivanju Osmanlija s Balkana, zbog čega, kako je kazala, u Hrvatskoj ima dodatne antipatije.

Imbro Ignjatijević Tkalac rođen je u Karlovcu, a umro u Rimu. Studirao je filozofiju i pravo u Berlinu, Muenchenu i Heidelbergu, gdje je doktorirao s tezom o uvođenju kršćanstva među Slavene i postao docent za sanskrt i slavističe studije.

Od 1848. do 1861. boravi u Hrvatskoj gdje je 1852. imenovan za tajnika Trgovačko-obrtničke komore i bori se za gospodarski i kulturni preporod hrvatskog naroda, protiv austrijske prevlasti. Zastupa ideju sveslavenstva i stvaranja "jednoga jedinstvenog slavenskog naroda". Do 1863. boravi u Beču i bavi se žurnalističkim radom (pokrenuo dnevnik Ost und West), ističući potrebu odcjepljenja Hrvatske od Austrije, zbog čega je zatvoren. Emigrira u Francusku, zatim u Italiju, gdje radi u ministarstvu inozemnih, poslije unutarnjih poslova, kao tumač i prevoditelj.

Biblioteka "Hrvatska ekonomska misao" objavljuje najvažnija djela o hrvatskom gospodarstvu, nastojeći afirmirati zapostavljenu ekonomsku baštinu. U nekoliko desetaka svezaka objavit će široj javnosti gotovo nepoznata djela Benedikta Kotruljevića, Jurja Križanića, Marka Pola i drugih, najavljeno je.

(Hina) xiluc ysp