54.162.54.155 US
 

Predstavljena knjiga Josipa Lisca o štokavskim dijalektima "Hrvatska dijalektologija 1."

Piše:
utorak, 20.4.2004. 17:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Zagrebački nakladnik Golden marketing Tehnička knjiga predstavio je danas u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu knjigu Josipa Lisca "Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja."L

O knjizi su govorili akademici Dalibor Brozović i Petar Šimunović, te savjetnik u Institutu za jezik i jezikoslovlje dr. Mijo Lončarić.

Ovo je knjiga "prva svoga roda", istaknuo je akademik Brozović i dodao kako knjiga obrađuje štokavske dijalekte kojima govore Hrvati ili u kojima su Hrvati velik dio govornika.

Dijalektološka novina u knjizi je uvođenje tzv. oaze u dijalektima, koju Lisac obrađuje na primjeru "vlahijske oaze" u hrvatskim gradišćanskim selima u Austriji, istaknuo je Brozović.

Bez ove se knjige više ne će moći promatrati povijesna demografija, istaknuo je akademik Šimunović.

Lončarić je značenje Liščevih istraživanja hrvatskih štokavskih dijalekata usporedio s istraživanjem srednjovjekovne povijesti hrvatskoga naroda.

Prva knjiga trosveščane hrvatske dijalektologije obrađuje štokavsko, a druge dvije, kojih se izlazak tek očekuje, čakavsko i kajkavsko narječje.

Hrvatski štokavski govori većinom se jasno razlikuju od ostalih govora štokavskog narječja svojim posebnim zapadnim značajkama i svojim vezama s čakavskim i kajkavskim govorima, piše Lisac.

Zapadna štokavština graničila je prije velikih seoba (16. i 17. stoljeće) s kajkavskim i čakavskim narječjem, a granica između dviju štokavština najvjerojatnije je išla Dunavom pa zatim do područja nešto zapadno od Drine i dalje nedaleko od današnje Foče. Odatle je granica išla prema Neretvi, ali tako da je Neretva s okolicom bila u zapadnoj štokavštini; zatim je odijelila zapadnoštokavsko Dubrovačko primorje od zaleđa i izlaza na more u Boki kotorskoj. Bokeljski Hrvati vjerojatno su imali govor zapadnoštokavskoga tipa, piše Lisac.

Narječje je klasifikacijom podijeljeno na dijalekte kao što su nenovoštokavski arhaični šćakavski slavonski dijalekt, zapadni novoštokavski ikavski dijalekt, nenovoštokavski ijekavski šćakavski istočnobosanski dijalekt, novoštokavski (i)jekavski istočnohercegovačko-krajiški dijalekt, nenovoštokavski ijekavski zetsko-južnosandžački dijalekt, novoštokavski ekavski šumadijsko-vojvođanski dijalekt, nenovoštokavski ekavski kosovsko-resavski dijalekt i vlahijska oaza.

Kako hrvatska manjina na Kosovu i dio Hrvata u Rumunjskoj govore torlačkim narječjem, autor je ukratko prikazao i osnovne značajke toga narječja.

Hrvati su uglavnom govornici četiriju štokavskih dijalekata (slavonskoga, zapadnog, istočnobosanskog i istočnohercegovačko-krajiškog), dok zetsko-južnosandžačkim danas govore bokeljski Hrvati, kosovsko-resavskim rekaški Hrvati u Rumunjskoj, vojvođanskim iločki Hrvati, a tzv. vlahijska oaza obuhvaća 12 sela južnoga Gradišća u Austriji.

Torlačkom pak narječju pripadaju govori karaševskih, janjevačkih i letničkih Hrvata.

Iza svakoga poglavlja objavljena je literatura, a posebice vrlo opsežna za četiri hrvatska štokavska dijalekta. Na kraju knjige su priložene dijalektološke karte.

Josip Lisac (1950.), profesor na Sveučilištu u Zadru, do sada je objavio više knjiga, među kojima, "Hrvatski jezik i njegovi proučavatelji", "Hrvatski dijalekti i jezična povijest" i "Hrvatski govori, filolozi, pisci".

(Hina) xmk yjn

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije