54.162.154.91 US
 

Predstavljena knjiga "Sige" D. Lackovića

Piše:
srijeda, 3.3.2004. 20:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Knjiga "Sige" zagrebačkog speleologa i muzealca Damira Lackovića, prva o toj temi u Hrvatskoj, predstavljena je večeras u Zagrebu.

Predstavljači - geolozi akademik Ivan Gušić i dr. Mladen Juračić, biolog dr. Josip Balabanić, svi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, speleolog Hrvoje Malinar iz Zagreba i karstolog Franci Gabrovšek s Insitituta za istraživanje krša iz Postojne - izrazili su zadovoljstvo objavljivanjem knjige jer takve literature u Hrvatskoj nema, iako je Hrvatska izrazito krška zemlja s mnogim fenomenima čija važnost nadilaze njezine granice.

Juračić je kazao da je istraživanje krša u svijetu postiglo zavidnu razinu te da je prije nekoliko dana u Kini osnovan UNESCO-ov istraživački centar za krš.

"Nadamo se da će Lackovićeva knjiga dobro doći svima koji se zanimaju za krš i da će podići razinu poznavanja krša u Hrvatskoj", istaknuo je.

Osvrnuvši se na ideje o osnivanju instituta za istraživanje krša u Hrvatskoj, rekao je da bi takva ustanova bila prijeko potrebna te da kasni pola stoljeća.

Popularno izdanje na oko 90 stranica sadrži oko 80 fotografija devetorice autora i 20-ak ilustracija s Lackovićevim tekstualnim prilozima, koji objašnjavaju kako i od čega nastaju sige, kako dobivaju oblik i boju, kako brzo rastu.

Fotografije su snimljene većinom u hrvatskom krškom podzemlju, ali ima i onih koje prikazuju strane špilje.

Sige nastaju u krškom podzemlju gdje se talože minerali vapnenac i aragonit, otopljeni iz površinskih stijena, podsjetio je autor Lacković.

Riječ siga potječe od latinske riječi "sigillum", koja znači "kipić", a međunarodni je službeni naziv za sige "speleotem", što znači "špiljski talog".

U svijetu je zabilježeno 38 različitih vrsta siga, od kojih knjiga obrađuje polovicu, uglavnom prisutnih u hrvatskom krasu.

Boja siga ovisi o obližnjem izvoru mineralnih primjesa jer su sami gradbeni minerali bezbojni. Žućkaste, narančaste i smećkaste dolaze od humusnih kiselina koje su se procjeđivale s površine. Plava nastaje od metalnih iona, a izrazito crvena i smeđa od oksida i hidroksida željeza.

Brzina rasta siga ovisi o nizu uvjeta i različita je - od 0,05 do 6,07 milimetara na godinu - ali se smatra da u prosjeku rastu 1-2 milimetra na godinu, stoji u "Sigama".

U knjizi je prikazan i katalog zbirke siga Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, u kojemu je Lacković zaposlen.

Damir Lacković je i suautor znanstvenog teksta iz 1997., u kojemu je opisana nova, prije nepoznata vrsta siga iz špilje u kamenolomu u Tounju u Hrvatskoj. Njihov naziv je "podvodne (fraetičke) sige", a sastoje se od vapnenačke kore koja ravnomjerno oblaže čitav prostor špiljskog kanala.

(Hina) xiluc ysp

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije