Nakladnik Književni krug iz Splita predstavio je danas u Hrvatskom institutu za povijest kritičko izdanje djela Tome Arhiđakona "Historia Salonitana".

O Tominu djelu govorili su akademici Nenad Cambi, Radoslav Katičić, Tomislav Raukar i profesori Darko Novaković, Mirjana Matijević Sokol i Olga Perić.

Od predviđenoga troknjižja nakladnik je objavio dvojezično izdanje teksta na latinskom i hrvatskom jeziku, a u posebnom svesku i faksimil izdanje izrađeno prema splitskom izvorniku, dok je treća knjiga zbornik radova sa splitskoga skupa posvećena 800. obljetnici Tome Arhiđakona još u pripremi.

Knjiga na 530 stranica donosi latinski tekst i njegov hrvatski prijevod s potrebnim kritičkim aparatom koji je uz predgovor na XXI str. popratila prevoditeljica Olga Perić.

Povijesne komentare priredila je Mirjana Matković Sokol, a popratnu studiju o Tomi Arhiđakonu (102 str.) napisao je Radovan Katičić.

Knjiga na kraju objavljuje literaturu, slikovne priloge i kazalo imena.

Osnova kritičkom izdanju "Historie Salonitane" je najstariji splitski rukopis koji se čuva u arhivu Splitskog kaptola iz druge polovice 13. stoljeća, istaknula je prevoditeljica Perić koja smatra da je splitski rukopis autograf Tome Arhiđakona.

Toma je gorostas hrvatskoga srednjovjekovlja, rekao je Katičić i dodao kako je taj hrvatski pisac tijekom vremena nepotrebno potiskivan.

Novaković je govorio o međunarodnom kontekstu Tomina djela koje je nastalo u stoljeću novih crkvenih redova franjevaca i dominikanaca, vremenu pojave sveučilišta i velikih imena kao što su među ostalim sv. Franjo Asiški i Toma Akvinski.

Tomini navodi su vjerodostojni onoliko koliko su vjerodostojna vrela koja je koristio, rekla je Mirjana Matijević Sokol.

Toma Arhiđakon (1200.-1268.) studirao je u Bologni pravo i teologiju, a nakon povratka u Split, obavljao je službu javnog bilježnika (notara), kanonika koji je napredovao do arhiđakona splitske metropolije. Pod naslovom "Historia Salonitana", napisao je (beneventanskim rukopisom) povijest solinske i splitske Crkve od njezina osnutka, utemeljenja kršćanstva do 1266., upotpunivši je mnoštvom podataka iz srednjovjekovne hrvatske povijesti, osobnim i općepolitičkim doživljajima.

Kritičko izdanje Tomina djela koje je priredio Franjo Rački objavljeno je 1894., a prvi prijevod "Historie Salonitane" na hrvatski jezik napravio je Vladimir Rismondo 1960.

(Hina) xmk ysšh