Foto: Hina

NAKON što je postalo jasno da će na prijevremenim izborima u rujnu koalirati sa HSS-om, postalo je jasno i koliko SDP i dalje ne drži do svojih principa, programa i predizbornih obećanja - točnije, koliko su ih se spremni odreći samo da bi potencijalne partnere privukli na svoju stranu.

Dobar primjer za to je teritorijalni preustroj, ukidanju županija i općina te jačanju efikasnosti kompliciranog državnog aparata, čega su SDP-u godinama puna usta. Danas o tome ne govore ništa, a prije nekoliko mjeseci složili su se s HDZ-om da se održi status quo, i to bez obzira što su tijekom pregovaranja s MOST-om bili spremni i na opciju preustroja.

Pristali na MOST-ov uvjet, a sad će pristati i na HSS-ov

Kao što je SDP pristao na MOST-ov uvjet, tako će sada vjerojatno pristati i na HSS-ov. Njihovi se principi očigledno mijenjaju prema tome koga žele sebi uz bok.

Inače, SDP je navodno HSS-u ponudio mjesto potpredsjednika Vlade, Ministarstvo poljoprivrede i još četiri do pet saborskih zastupnika.

Krešo Beljak iz HSS-a već je rekao kako stranka nije za ukidanje općina.

"Ključno je da ne može biti govora o ukidanju općina, nego reorganizaciji cijelog prostora Hrvatske tako da se napravi mreža održivih naselja. Hrvatska baštini srednjeuropski upravni sustav koji se razvijao 500 godina, sa stotinjak središta koja su se kroz to vrijeme razvila kao logični centri okupljanja prostora. No, to ne znači da male općine treba ukidati, nego ih treba posložiti na drugi način. Bogate općine si možda mogu priuštiti više stvari, a one koje ovise o državnoj pomoći manje, ali ne možemo ih ukidati. Ukidanje općine, pošte ili škole jer nema učenika je čisto ekonomski pristup koji državu vodi u sigurnu propast", rekao je Beljak, koji nema puno drugačije stajalište niti o županijama.

"I to je pitanje za raspravu, trenutno nemamo konkretan odgovor, imat ćemo ga vrlo brzo. Hrvatska je funkcionirala kroz županije do 1918. godine, ali na nekim drugim osnovama nego danas", napomenuo je Beljak.

Još 2012. zagovarali reorganizaciju javne uprave

A bivši ministar uprave Arsen Bauk još je 2012. govorio kako je u Hrvatskoj upravo pretjerana centralizacija dovela do velike stagnacije te da to treba mijenjati.

U predizbornom Planu 21 reorganizaciju javne uprave SDP je naveo kao ključnu reformu, no do danas ništa od navedenog nije napravljeno. U međuvremenu su dva ministarstva, ono uprave i ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, naručila studiju Ekonomskog instituta Zagreb, koja je koštala 55 tisuća kuna, a kojoj je autorica aktualna tehnička ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović iz redova MOST-a, koji je inzistirao na teritorijalnom preustroju.

I u posljednjoj predizbornoj kampanji preustroj javne uprave bio je najavljen kao jedan od najvažnijih projekata Milanovićevog SDP-a.

"U idućem razdoblju planiramo jačanje uloge velikih gradova s preko sto tisuća stanovnika. Ti gradovi imat će veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom te u mjerama za provedbu zaštite okoliša gdje ocjenjujemo da postoje svi preduvjeti da se učinkovitost u obavljanju javnih poslova poveća. Naš je stav da se tome treba pristupiti na poticajan način, izbjegavajući metode prisile i nametanja. Zato ćemo predložiti odgovarajući mehanizam, primarno u smislu poreznih poticaja, koji bi stimulirao fiskalno slabije jedinice lokalne samouprave."

Što su najavili u Planu 21

"Ozbiljnija i dublja decentralizacija kojoj težimo ne može biti instrument za izlazak iz ekonomske krize. Decentralizacija će biti logična posljedica izlaska iz krize. Uvodimo novu kategorizaciju jedinica lokalne i regionalne samouprave: glavni kriterij bit će indeks razvijenosti, što će osigurati pravedniji sustav potpore manje razvijenim područjima. U pripremi je studija o promjeni nadležnosti jedinica lokalne samouprave, to jest prilagodba nadležnosti fiskalnom kapacitetu pojedinih gradova i općina. Cilj je da male općine i gradovi dobiju manje nadležnosti i racionalniju upravu", najavljivao je SDP.

Glavne točke SDP-ovog plana preustroja iz Plana 21

Postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj je značajna i neodrživa, jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje.

• Naše stranke udružene u izborno zajedništvo definirale su politiku decentralizacije javnoga sektora kojoj je cilj zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj.
• Naša vlast djelovat će po načelu supsidijarnosti, tako da će se višoj razini prepustiti samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Pri tome, preuzimat će se i nastavljati samo ona rješenja i modeli iz prakse (domaće i EU), koja su se pokazala dobrima i u odnosu na postojeće okruženje u Hrvatskoj.
• Radni zadatak bit će u nekoliko mogućih varijanti definirati tri aspekta decentralizacije (administrativni - teritorijalni preustroj i funkcijski te fiskalni preustroj)
• jasne ciljeve za svaki od aspekata decentralizacije (očekivane rezultate i učinke, vrijeme, resurse), koji zavise jedni  od drugih.
• U prvoj fazi potrebno je s institucijama Europske unije dogovoriti novi razvojni preustroj na razini pet NUTS 2 regija, kako bismo stvorili uvjete za što bolje korištenje EU fondova. Taj će proces zahtijevati i znatno bolju usklađenost i koordinaciju županija obuhvaćenih NUTS 2 regijom, pogotovo u suradnji u razvojnom planiranju, osnivanju zajedničke razvojne agencije i učinkovitijem dogovaranju i provedbi prioritetnih projekata iz EU fondova. Danas nedovoljno i rascjepkano razvojno i projektno zajedništvo jedinica lokalne samouprave, prevladavat ćemo poticanjem osnivanja lokalnih akcijskih skupina općina i gradova u pojedinim subregijama, koje bi surađivale na osmišljavanju i provedbi EU i domaćih razvojnih projekata od zajedničkoga interesa.
• Naša koalicija drži da reformu postojećega sustava lokalne i regionalne samouprave treba usmjeriti ka redefiniranju nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Samoupravi treba dodijeliti poslove vezane posebice uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, obrazovanje, te decentralizirati pojedine funkcije velikih javnih poduzeća koje su od primarnog interesa za samoupravu i za čije obavljanje samouprava ima vlastite mogućnosti i sposobnosti.
• Regionalna i lokalna samouprava imat će veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom, u mjerama za provedbu zaštite okoliša i provedbi načela održivog razvoja, a županije značajno veća sredstva za uspješno realiziranje svojih koordinativnih funkcija, za provedbu mjera ujednačavanja društvenog standarda i za poticanje ravnomjernijeg regionalnoga gospodarskoga razvoja.

Budući da na izborima u studenom nisu uspjeli osvojiti vlast, SDP je morao pregovarati s MOST-om, koji je zagovarao reorganizaciju javne uprave. Nakon jednog od sastanaka izjavili su kako su suglasni da je Hrvatskoj nužan teritorijalni preustroj,odnosno smanjenje općina i županija.

"Slažemo se oko toga jer je to direktno povezano s drugim aspektom, 550 jedinica lokale samouprave. Oko toga smo isto tako dosta vremena potrošili, posebno oko onih jedinica, a jako ih je veliki broj, koji nemaju fiskalni kapacitet da normalno funkcioniraju i gdje će sigurno određenih promjena biti.  Prvi korak je svakako taj volonterski pristup u vođenju tih jedinica i preuzimanje dijela funkcija od susjednih prije svega gradova koji mogu za određenu naknadu obavljati dio upravnih funkcija za male jedinice lokalne samouprave, time se omogućava bitna racionalizacija", rekao je tada Branko Grčić te dodao i da se razgovaralo o smanjenju broja lokalnih dužnosnika, gotovo za polovicu, odnosno o ukidanju funkcije zamjenika neposredno izabranog čelnika jedinice lokalne samouprave, osim tamo gdje su zamjenici iz reda nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda, u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu u ukupnom broju stanovnika", rekao je Grčić tada.

Promijenili ploču

Ipak, iako je početkom 2016. u pregovorima s MOST-om SDP bio spreman na sve, pa i teritorijalni preustroj, u listopadu 2015. složio se s HDZ-om. Niti jedna niti druga stranka, da su dobile izbore 8. studenog, ne bi previše radikalno zadirale u postojeći teritorijalni ustroj zemlje. Obje stranke bile su za tek kozmetičke promjene te održavanje statusa quo.

Bauk je to opravdao rekavši kako zadiranja u aktualni teritorijalni ustroj države limitira i Ustav.

Svjestan je SDP da bi u lokalnim sredinama bilo jako teško slomiti otpor građana, koji ih zasigurno za to ne bi nagradili glasovima.