BROJ kaznenih djela krađe, krijumčarenja i krivotvorenja umjetničkih djela je u padu, no u porastu je broj predmeta tih kaznenih djela, rečeno je danas na prezentaciji MUP-ova Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala pod nazivom "Krađa u muzeju".

Podaci, kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova, pokazuju da je u razdoblju od 1991. do 2000. godine, zabilježeno oko 1500 različitih kaznenih djela (krađe, teške krađe, oštećenje, uništenje i nedopušteni izvoz spomenika kulture, krijumčarenja, krivotvorenja itd.), u kojima je oko 3.000 različitih umjetnina bilo predmetom kaznenog djela. Većina tih predmeta (slike, ikone, sakralni predmeti, amfore i dr.) ima obilježja kulturnog dobra, rekao je Josip Vrbić iz MUP-ova Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala.

U navedene pokazatelje nije ubrojeno oko 300 objekata koji su potpuno uništeni tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, iz kojih je sustavno opljačkan veliki broj izuzetno vrijednih predmeta kulturne baštine. Prema pokazateljima Ministarstva kulture otuđeno je oko 30.000 predmeta, dodao je Vrbić.

Naveo je da su najčešće otuđivani predmeti umjetničke slike (80%), liturgijski predmeti (kaleži, raspela, kipovi, ornamenti s oltara), drvene skulpture, stare knjige, rukopisi, arhivski dokumenti, staro oružje, stari novac, stari nakit, stari namještaj, arheološki predmeti, amfore, fragmenti kamene plastike i drugo.

Kod krađa umjetnina koje su građani prijavili policiji, u 85 % slučajeva na udaru provalnika bili su privatni stanovi i obiteljske kuće. Po Vrbićevim riječima gotovo da i nema galerije u kojoj nije zabilježen makar i pokušaj otuđenja umjetničkog djela ili predmeta, ali niti sigurnosnog sustava koji može jamčiti potpunu sigurnost.

Govoreći o mjerama koje poduzima hrvatska policija u prevenciji i otkrivanju kaznenih djela i njihovih počinitelja naveo ja da surađuju s ostalim državnim tijelima poglavito Ministarstvom kulture, aktivno djeluju na kriminalni milje i na izmjenu zakonskih propisa, rade na ustroju jedinstvene baze podataka o otuđenim umjetninama i kulturnim dobrima, te surađuju s Interpolom i policijama drugih zemalja. Također prate kretanja na tržištu umjetnina i potiču građane na poduzimanje sigurnosnih mjera, rekao je Vrbić.

Pojasnio je da se ustroj i funkcioniranje "Nacionalne baze podataka o otuđenim i izgubljenim umjetninama", temelji na informatičko-programskim rješenjima, razvijenim u Glavnom Tajništvu Interpola u Lyonu, koja omogućuju formiranje jedinstvene baze podataka o svim vrstama umjetnina koje su bile predmetom različitih kaznenih djela.

Vrbić je istaknuo da je policiji istodobno cilj i pomoći mnogim posjednicima umjetničkih djela i predmeta kulturne baštine da iz svojih kolekcija odstrane predmete za kojima se traga, kao i umjetnine sumnjive atribucije kupljene u dobroj vjeri.