54.159.113.182 US
 

Prije dvanaest godina počeo je rat u Perzijskom zaljevu

Piše:
četvrtak, 16.1.2003. 13:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PRVE američke rakete pale su 17. siječnja 1991. na Bagdad i rat u Perzijskom zaljevu je počeo, a danas, 12 godina poslije, režimu iračkog predsjednika Sadama Huseina ponovno prijeti novi rat sa SAD-om.

Irak će komemoracijama obilježiti 12. obljetnicu početka rata u Zaljevu i to u trenutku dok SAD šalje sve veći broj vojnika u Zaljev ne bi li prisilio Irak da odustane od proizvodnje oružja za masovno uništenje koje, prema Washingtonu, još uvijek posjeduje.

´Vrijeme istječe za Sadama Huseina. On se mora razoružati´, upozorio je u utorak američki predsjednik George W. Bush.

Godine 1991. jedan je drugi George Bush, otac sadašnjeg predsjednika, sjedio u Ovalnom uredu Bijele kuće. SAD su tada bile na čelu multinacionalne koalicije koja se pod zastavom UN-a okupila kako bi oslobodila Kuvajt, koji je Irak napao u kolovozu 1990.

Sadam Husein, koji je u međuvremenu anektirao Kuvajt i proglasio ga ´19.tom pokrajinom Iraka´, odbio je sve ponude za pregovorima i oglušio se o sve prijetnje.

Kada je istekao ultimatum UN-a, 580.000 savezničkih vojnika bilo je razmješteno oko Iraka uz potporu 60 brodova, 750 zrakoplova i 1.200 tenkova. Oni su se suočili s 540.000 vojnika iračke vojske.

Koalicija je 17. siječnja u 2 sata po lokalnom vremenu pokrenula operaciju ´Pustinjska oluja´ pod zapovjedništvom američkog generala Normana Schwarzkopfa. Intenzivna bombardiranja počela su u Iraku a bombardirane su i iračke snage u Kuvajtu. Zračna faza rata trajat će pet tjedana.

Sadam Husein na to je odgovorio tako da je raketama Scud napao Izrael, koji na zahtjev Washingtona i Saudijske Arabije nije odgovorio. Na Katar i Bahrain također su pale iračke rakete. Nešto kasnije Husein je zapalio izvore nafte u Kuvajtu.

Kopnena kampanja počela je 24. veljače, a savezničkim trupama bilo je dovoljno samo nekoliko dana da stignu u Kuvajt i oslobode emirat. Bagdad je 28. veljače prihvatio sve relevantne rezolucije UN-a i naredio svojim vojnicima da prestanu s vatrom.

Prema zapadnim procjenama, Irak je izgubio između 50.000 i 100.000 vojnika, oko 4.000 tenkova, 240 aviona i 2.100 komada oružja. U bombardiranjima je stradao i veliki broj civila, a 400 osoba ubijeno u skloništu u Bagdadu 13. veljače.

Prihvaćajući rezolucije UN-a, Irak je prihvatio da će prestati proizvoditi oružje za masovno uništenje. Upravo ovo pitanje, dvanaest godina kasnije, moglo bi izazvati novi rat.

Tijekom 80-tih godina Sadam Husein je, kako bi ostvario svoj san da Irak postane vođa arapskog svijeta, pokrenuo velike programe u području kemijskog, biološkog i nuklearnog naoružanja.

Irački režim koristio je kemijsko oružje tijekom rata s Iranom (1980-88.) i protiv Kurda na sjeveru Iraka (1988.)

Prva inspektori UN-a u Iraku su djelovali od 1991. do 1998. Oni su otkrili i uništili nekoliko tisuća tona materijla.

George W. Bush danas tvrdi da posjeduje dokaze o tome da Irak još uvijek posjeduje zabranjeno oružje te tvrdi da je spreman intervenirati sa ili bez mandata UN-a. Američke snage u regiji uskoro bi mogle doseći brojku od 150.000 vojnika.

Bush je Irak zajedno s Iranom i Sjevernom Korejom još prošle godine stavio u kategoriju ´osovina zla´. Irak je 16. rujna 2002. prihvatio povratak inspektora UN-a koji se na terenu nalaze od 27. studenoga prošle godine, ali dosad nisu pronašli dokaze o tome da Irak posjeduje nedopušteno oružje.

Oštre sankcije koje je UN nametnuo Iraku prije 12 godina još su uvijek na snazi i teško pogađaju iračko stanovništvo.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije