Prirodopisac Davorin Medaković o svojemu istraživačkom iskustvu na Antarktici
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BIOLOG i oceanograf Davorin Medaković, znanstveni suradnik Zavoda za istraživanje mora Instituta "Ruđera Boškovića" u Rovinju večeras je na zagrebačkome Sveučilištu govorio o svojim istraživačkim iskustvima i životu na Antarktici te o iskustvima svojih kolega znanstvenika
Predavanje je priređeno u sklopu Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj kojim se želi potaknuti dijalog znanosti i javnosti. Ta jednotjedna priredba održava se Zagrebu, Rijeci i Varaždinu do 18. svibnja.
Dr. Medaković bavi se procesom biomineralizacije, odnosno stvaranjem minerala u živim organizmima. Time se, točnije istraživanjem biomineralizacije kod antarktičnoga ježinca, Medaković bavio i na Antarktici kad je u tijeku siječnja i veljače 1999. zajedno sa skupinom znanstvenika iz cijeloga svijeta radio na znanstvenome projektu koji je financirao NSF (National Science Foundation), a rezultati istraživanja nedavno su objavljeni.
Ako se želi bilo što reći o Antarktici - najosjetljivijemu ekosustavu na Zemlji - najbolje je, ali i jedino moguće, upotrijebiti prefiks - naj, istaknuo je Medaković. Jer, dodao je, doista je riječ o najhladnijemu, najnepristupačnijemu, najsušemu, najzagonetnijemu, najekološkijemu, ali i najznastvenijemu kontinentu na kojemu znanstvenici pokušavaju pronaći odgovore i "ključ" za razumijevanje prošlih, sadašnjih, ali i budućih promjena na Zemlji. Na Antarktici na godinu boravi i radi više od četiri tisuće znanstvenika različitih profila iz cijeloga svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim cijeloga niza dodatnih "naj" Medaković je spomenuo da je Antarktika i najmirotvorniji kontinent, podsjetivši da su još daleke 1954. vodeće zemlje u svijetu potpisale Antarktičku povelju u skladu s kojom se na tome području nitko ne smije baviti vojnim istraživanjima i ispitivanjima.
Govoreći o posebnim životnim uvjetima u kojima se nalaze znanstvenici, ali i drugi zaposlenici u nekoliko znanstvenih baza, Medaković je istaknuo da rad na Antarktici od ljudi zahtijeva veliku tjelesnu i psihičku izdržljivost. A ako prođete stroge liječničke preglede i psihotestove te dobijete mogućnost da kao znanstvenik radite na Antarktici, onda ste, istaknuo je Medaković, bogato nagrađeni rijetko dobrim mogućnostima za istraživanje, jer su laboratoriji opremljeni kao rijetko gdje u svijetu.
(Hina) ip mć
Predavanje je priređeno u sklopu Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj kojim se želi potaknuti dijalog znanosti i javnosti. Ta jednotjedna priredba održava se Zagrebu, Rijeci i Varaždinu do 18. svibnja.
Dr. Medaković bavi se procesom biomineralizacije, odnosno stvaranjem minerala u živim organizmima. Time se, točnije istraživanjem biomineralizacije kod antarktičnoga ježinca, Medaković bavio i na Antarktici kad je u tijeku siječnja i veljače 1999. zajedno sa skupinom znanstvenika iz cijeloga svijeta radio na znanstvenome projektu koji je financirao NSF (National Science Foundation), a rezultati istraživanja nedavno su objavljeni.
Ako se želi bilo što reći o Antarktici - najosjetljivijemu ekosustavu na Zemlji - najbolje je, ali i jedino moguće, upotrijebiti prefiks - naj, istaknuo je Medaković. Jer, dodao je, doista je riječ o najhladnijemu, najnepristupačnijemu, najsušemu, najzagonetnijemu, najekološkijemu, ali i najznastvenijemu kontinentu na kojemu znanstvenici pokušavaju pronaći odgovore i "ključ" za razumijevanje prošlih, sadašnjih, ali i budućih promjena na Zemlji. Na Antarktici na godinu boravi i radi više od četiri tisuće znanstvenika različitih profila iz cijeloga svijeta.
Govoreći o posebnim životnim uvjetima u kojima se nalaze znanstvenici, ali i drugi zaposlenici u nekoliko znanstvenih baza, Medaković je istaknuo da rad na Antarktici od ljudi zahtijeva veliku tjelesnu i psihičku izdržljivost. A ako prođete stroge liječničke preglede i psihotestove te dobijete mogućnost da kao znanstvenik radite na Antarktici, onda ste, istaknuo je Medaković, bogato nagrađeni rijetko dobrim mogućnostima za istraživanje, jer su laboratoriji opremljeni kao rijetko gdje u svijetu.
(Hina) ip mć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati