54.90.119.59 US
 

Problemi utvrđivanja srpsko-hrvatske granice na Dunavu

Piše:
ponedjeljak, 13.12.2004. 12:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

KATASTARSKE knjige i nalaz Badinterove komisije ne mogu biti glavni i jedini relevantni dokumenti na osnovi kojih će se odrediti hrvatskosrpska granica na Dunavu, jer bi u tom slučaju linija protezanja granice čak 19 puta izlazila na kopno i ponovno se vraćala na rijeku, izjavio je načelnik granične službe u ministarstvu vanjskih poslova SCG, pukovnik Sava Stanković, za "Večernje novosti" od ponedjeljka.

"Te katastarske knjige su pravljene u 19. stoljeću, za vrijeme vladavine Austrougarske, kad su tadašnji bogataši imali svoja ogromna imanja s jedne i druge strane Dunava. Radi se, dakle, o popisu imovine, a ne o nekoj administrativnoj granici, kako tvrdi hrvatska strana", kaže Stanković.

U slučaju kad bi neki brod Dunavom plovio po onome što kažu katastarske knjige, on bi u desetak kilometara plovidbe morao bar deset puta ulaziti na teritorij jedne ili druge države, što "nije funkcionalno, normalno, niti poznato rješenje u svijetu", dodao je Stanković.

Ako bi se striktno držali katastra, na srbijanskoj obali stvorilo devet "džepova" ukupne površine od 9100 hektara, a na hrvatskoj - pet, ukupne površine od tisuću kilometara, piše list, podsjećajući da bi tim rješenjem bila problematična industrijska zona Apatina, te posebno bolnica Principovac.

Prema katastru, taj zdravstveni objekt, u kojem se liječe bolesna i retardirana djeca, bio bi podijeljen na dva dijela, "što bi bilo nehumano i apsurdno", a srpska strana smatra da je "bolnica građena sredstvima AP Vojvodine i da stoga ona ima pravo raspolagati tim objektom, tim prije što su svi zaposleni i pacijenti te bolnice s teritorija SCG".

Osim puta Morović-Jamena i mosta Bačka Palanka-Ilok, kao još jedan "džep" spominje se Vukovarska ada, duga sto metara i široka desetak, koja ima pješčanu obalu, ali čiji je dio već zarastao u šumu. "Hrvatska strana tvrdi da su oni tu adu oduvijek koristili za rekreaciju i da je to nerazdvojni dio Vukovara. Međutim, ada se nalazi na našoj strani obale. Slična situacija je i sa Šarengradskom adom, blizu istoimenog mjesta", kaže Stanković.

Dužina državne granice Srbije i Crne Gore s Hrvatskom u Bačkoj i Srijemu iznosi 252 kilometra ili 9,2 posto od ukupne dužine državne granice SCG. Od toga, riječna granica iznosi 138 kilometara ili 55 posto, a na kopnu 114 kilometara. Na tom dijelu državne granice postoji 13 graničnih prijelaza: deset cestovnih, dva željeznička i jedan granični prijelaz za skele.

Od iduće godine MUP Srbije će od Vojske SCG postupno preuzimati nadzor državne granice. Najavljeno je da će najprije biti preuzet nadzor granice SCG s Mađarskom, a "Večernje novosti" tvrde da su "male šanse da srbijanska policija sad zamijeni vojne graničare prema Hrvatskoj zbog financijskih problema. Policija, osim toga, čeka da se konačno utvrdi granica, da bi imali čistu situaciju".

Problem osiguranja i utvrđivanja granice na Dunavu spominjan je i u nedavnom susretu hrvatskog i srbijanskog premijera, Ive Sanadera i Vojislava Koštunice, te je dogovoreno da se uskoro sastanu međudržavna povjerenstva i počnu razgovori o rješenju tog problema.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije