Foto: AFP

PROFESOR Davor Grgić sa zagrebačkog FER-a na stranicama Hrvatskog nuklearnog društva opširnije je pojasnio zašto se Hrvati ne trebaju bojati radioaktivnog oblaka. Još jučer je u razgovoru za Index rekao kako su to gluposti, te da se ne ne trebamo bojati radijacije, te da se stvara nepotrebna panika. Zaključio je kako građani Hrvatske imaju i većih razloga za brigu nego što je to radioaktivni oblak.

"Već više od 20 godina bavim se različitim aspektima sigurnosti nuklearnih elektrana (to uključuje i širenje radioaktivnih efluenata zrakom) i kad razmišljam o problemima koji se događaju ovih dana ne polazim od toga da znam što se događa ili će se dogoditi nego od toga što bi se moralo dogoditi poznajući osnovne fizikalne principe i činjenice i koristeći dostupne informacije. Ovih par dana je u svakom slučaju donijelo dosta iznenađenja i potrebe da se promijene neki do sada važeći stavovi ali je to uglavnom bilo vezano za nedostatak kvalitetnih informacija i/ili nerazumijevanje stvarnog stanja u elektrani.", napisao je u uvodu profesor Grgić.

Usporedba s Černobilom nije primjerena ni po činjenicama ni po posljedicama

"Iako poređenje nikako nije primjereno ni po činjenicama ni po posljedicama, za one koji uporno žele nesreću u NE Fukushima usporediti sa černobilskom, ovo ispuštanje ima nekih dodirnih točaka. Problem je što je to nekontrolirano ispuštanje direktno u atmosferu a danas je imalo i dodatni uzgon zbog paralelnog prisustva požara u tom reaktoru. Ispuštanje je bilo posebno intenzivno dok je trajao požar i procjena je da je to bilo tijekom 2 sata. Intenzitet požara je bio umjeren pa je uzgon ispuštenog materijala iznad mjesta ispusta ograničen. Za očekivati je da će curenja radioaktivnog materijala biti još, kao i pojava parcijalnih požara (ako je ovaj inicijalni bio izazvan gorenjem vodika u prostoru iznad bazena za istrošeno gorivo), dok god se ne uspostavi zadovoljavajuće hlađenje/pokrivanje goriva u bazenu vodom (to će primarno ovisiti o tome da li bazen ima rupu i koja je mogućnost dodavanja borirane vode u njega), međutim ako ne dođe do topljenja goriva ispuštanje bi moralo biti manje jer je vjerojatno danas ispušten dobar dio plinovitih fisijskih produkata iz zazora gorivnih šipki. Situacija je problematična i zato što su ljudi u elektrani prvi put izloženi direktnom djelovanju zračenja koje nije samo posljedica ispusta plinovitog radioaktivnog materijala.", pojašnjava profesor s FER-a.

Ako oblak i uspije nekako doći do Hrvatske, koncentracije u njemu bile bi zanemarive

"Iznos i sastav ispuštanja vrlo je teško procijeniti jer nam nije poznato koliko goriva tamo zapravo ima i koji je postotak oštećenja. U takvim uvjetima, a obzirom na relativno kratko ispuštanje, iluzorno je poduzimati akcije procjene eventualne kontaminacije na području Europe ili RH. Na par mjesta napravljene su simulacije na bazi globalnih meteoroloških modela ali bez da su poznavali ispust (sastav i aktivnost). Na bazi toga procijenili su transportna vremena od oko 2 tjedna. Ispušteni materijal za to vrijeme bi bio neminovno izložen disperziji koja bi mu bitno smanjila koncentraciju i povećala područje širenja. Paralelno bi dolazilo do depozicije dijela materijala (to se posebno odnosi na jod i cezij) čemu bi posebno pogodovala kiša na području gdje "oblak" prolazi (znate da je na području ispuštanja danas najavljeno padanje kiše). U standardnom ispustu iz zazora obično dominira I-131 čija je aktivnost za red veličine veća od druga dva najzastupljenija izotopa Cs-134 i Cs-137. Vrijeme radioaktivnog poluraspada I-131 je 8 dana, što znači da bi ga samo zbog 2 tjedna protekla od ispuštanja, kod nas bilo 1/4 originalne aktivnosti. Prema tome za dosadašnji tijek ispuštanja koncentracije bi u našim krajevima bile zanemarljive a time i utjecaj na zdravlje marginalan.", piše Grgić.

"Imamo većih briga od radioaktivnog oblaka"

"Hrvatska raspolaže sustavom automatskih mjernih postaja za praćenje radioaktivnosti u zraku koje su stalno aktivne i registrirat će i ovu kontaminaciju ako je bude. Mislim da građani Hrvatske definitivno imaju i većih razloga za brigu nego što je to radioaktivni oblak, a dopustite mi reći, dio bi svojih misli svi mi mogli usmjeriti i narodu Japana u onim područjima u kojima je radioaktivno ispuštanje realna prijetnja i posebno ljudima koji se u NE Fukushima bore da tu prijetnju umanje.", zaključuje Grgić.