Protiv oružanih pljački pameću, a ne puškama
NAKON što je Hrvatsku zahvatio pravi val oružanih pljački financijskih institucija, koji je kulminirao u ponedjeljak, kad je naoružani pljačkaš orobio poštu u neposrednoj blizini zgrade Hrvatskog sabora, postavlja se pitanje kako zaustaviti tu pošast?
Ministar policije Ivica Kirin brzo je reagirao - najavio je da će policajci u bliskoj budućnosti biti opremljenim automatskim puškama, koje će iz svojih službenih automobila vaditi pri svakom počinjenju teških kaznenih djela, naročito u slučaju da su počinitelji naoružani. No, istražujući problematiku zaštite financijskih institucija došli smo do nekoliko zanimljivih podataka.
Zbog velikih problema u identifikaciji počinitelja teških kaznenih djela, prvenstveno oružanih pljački, MUP je od Hrvatskog Ceha zaštitara prošle godine zatražio pomoć pri specifikaciji opreme za video nadzor koju bi trebalo koristiti u financijskim institucijama. Ceh je preporuke donio, ali iz tih preporuka su iz nepoznatih razloga izuzeta rješenja daljinskog realtime video nadzora.
Rezultat suradnje policije i Ceha nije baš za pohvaliti - broj pljački financijskih institucija porastao je za nevjerojatnih 300 posto u odnosu na prošlu godinu. Umjesto daljinskog video nadzora u realnom vremenu, išlo se na klasični (retroaktivni) videonadzor, koji je policiji post festum omogućio uvid u kvalitetne snimke maskiranih počinitelja oružanih pljački, koje su više-manje beskorisne.
S druge strane, daljinski realtime video nadzor služi proaktivnoj zaštiti, jer operater u centru ima sliku s udaljene lokacije u realnom vremenu, a koliko je svaka sekunda u takvim situacijama važna, nije potrebno posebno napominjati.
U Velikoj Britaniji, zemlji koja ima najviše CCTV (closed circuit television) kamera na svijetu, su za sustave daljinskog video nadzora donesene konkretne preporuke u obliku BS standarda (točnije British Standard 8418:2003), koji govori o karakteristikama opreme, načinu instalacije i svemu ostalom vezanom za daljinski video nadzor. Standard BS 8418:2003 moraju poštovati svi sustavi daljinskog nadzora u Veliko Britaniji, a donijela ga je policija u suradnji s osiguravateljima, zaštitarskim tvrtkama i proizvođačima opreme.
Oprema koja zadovoljava te stroge kriterije dostupna je i u Hrvatskoj (primjerice TeleEye), ali ona nije uvrštena u preporuke Ceha MUP-u.
Primjera radi, TeleEye rješenja, koja su dobila niz nagrada na sajmovima sigurnosti širom svijeta, koristi i HSBC, jedna od najvećih banki na svijetu.
Sustavi video nadzora koji su instalirani u nekim hrvatskim financijskim institucijama snimku šalju preko LAN (local area network) mreže na neko računalo gdje je takav video zapis moguće pogledati. No, takav zapis je zbog ogromne veličine datoteka nemoguće slati na daljinu.
Nadalje, čuvari koji rade u financijskim institucijama ne mogu fizički gledati u ekrane 24 sata na dan. Jedna kamera daje 25 slika u sekundi, što daje 2 milijuna slika dnevno. Uzmite u obzir 10-15 kamera i doći ćete do količine informacija koju ljudski mozak jednostavno ne može analizirati, tako da su postojeći sustavi video nadzora više-manje beskorisni.
S druge strane, TeleEye i slični sustavi imaju svojevrsnu inteligenciju, pa tako operateru na ekran nakon analize događaja šalju korisnu informaciju. TeleEye sustavi, koji su dostupni u Hrvatskoj, uz alarmnu poruku šalju i video sliku u realnom vremenu, događaj se verificira, a potom se planira akcija. Istu sliku moguće je vidjeti s više lokacija istovremeno, a svi događaji se naravno snimaju u log bazu na pola godine.
Tako je, primjerice, kod pljačke FINE u kojoj su ubijena dvojica zaštitara, mogla vrlo lako poslati video dojava (ako je zaštitar imao vremena za izvlačenje oružja i otvaranje vatre, mogao je pritisnuti i PANIC tipku) u centar. Ljudi iz centra vidjeli bi što se događa, te bi se efikasnije mogli organizirati i u realnom vremenu (a ne drugi dan) pregledati sve aktivne kamere.
Postavljanje zaštitara u sve, pa i najmanje financijske institucije, znatno će povećati troškove njihova rada, a time i njihovih usluga koje u konačnici plaćalu hrvatski građani. Zaštitari neće uvijek biti u stanju fizički spriječiti naoružane pljačkaše (što se zorno pokazalo u primjeru pljačke FINE), pa se sustavi centraliziranog daljinskog video nadzora u realnom vremenu nameću kao jedno od najefikasnijih i u svijetu dokazanih rješenja.
Iz svih gorenavedenih činjenica, jasno je da bi policija u suradnju s Cehom zaštitara mogla usvojiti puno kvalitetnija rješenja video nadzora financijskih institucija od postojećih, pa se postavlja pitanje koliko se još oružanih pljački mora dogoditi prije nego što se nešto pokrene.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati