54.158.21.176 US
 

Prva godina Velike recesije

Piše:
utorak, 8.9.2009. 22:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Tekst: J.D.
Foto: AFP


PRIJE godinu dana američka je savezna vlada pod svoju zaštitu stavila Fannie Mae i Fredie Mac, dvije najveće hipotekarne tvrtke u cijeloj državi. Uz kolaps investicijske banke Lehman Brothers 15. rujna prošle godine, stavljanje Freddiea i Fanniea može se zvati okidačem Velike recesije, najveće financijske krize od Velike depresije naovamo.

Federal National Mortgage Association i Federal Home Loan Mortgage Corporation, ili Fannie Mae i Freddie Mac, kako ih se zove, bilu su u središtu hipotekarnog balona čije puknuće je sa sobom povuklo sve druge posljedice koje se osjećaju i danas. Fannie Mae osnovana je 1938. godine u sklopu New Deala, kako bi pomogla obiteljima s niskim primanjima pri dobivanju kredita. 1968. Fannie Mae je pretvorena u instituciju u privatnom vlasništvu sa sponzorstvom vlade, a dvije godine kasnije vlada je osnovala Freddie Mac kao konkurenciju Fannieu. Primarna aktivnost dviju hipotekarnih kuća nije bilo izdavanje kredita, nego njihovo kupovanje od banaka i osiguravanje.

Subprime kriza

Kao tvrtke pod sponzorstvom vlade Fannie i Freddie uvijek su dijelom obavljale privatni posao, ali dijelom su služile i kao političko sredstvo. Mnogi su se komentatori osvrnuli na 90-te godine prošlog stoljeća, kada je administracija Billa Clintona izvršila pritisak na Fannie i Freddie da počnu osiguravati sve više kredita ljudima s lošim kreditnim rejtingom. Praksa dva hipotekarna diva rodila je ono što će kasnije postati "subprime" balonom. "Subprime" zapravo  označava lošu kreditnu sposobnost.

Kad se pogleda unatrag, Clintonovu se administraciju ne može optužiti ni za što drugo osim za kratkovidnost, ali ista optužba ionako je može produžiti na cijeli zapadni svijet. Jednostavno, u 90-ima je cijeli zapadni svijet bio u stanju nikad prije dostignutog blagostanja, i brojni su političari gledali kako osvojiti što više glasova socijalno prihvatljivim programima. U SAD-u su članovi Demokratske stranke bila nezadovoljnim onim što su smatrali rasnom i socijalnom nepravda. Unatoč tome što je broj Hispanaca i Afroamerikanaca vlasnika kuća u tim godinama zabilježio velik porast, on je još uvijek zaostajao za brojem bijelaca koji su imali vlastite nekretnine. Stoga im se tjeranje Fanniea i Freddiea u "subprime" činio logičnim.

Gotovo svaka velika financijska tvrtka, u SAD-u i izvan njega, uključila se u igru. Samo tržište subprime kredita naraslo je do 2008. na 1,3 bilijuna dolara, tržište hipoteka na 12 bilijuna, a tu se ni ne počinje pričati o kreditnom balonu koji je pratio hipotekarni. U vrijeme rasta hipotekarnog balona, banke su koristile sredstva dobivena izdanim kreditima za izdavanje financijskih instrumenata kao što su vrijednosnice vezane za hipoteke (Mortgage-backed securities ili MBS). Zajedno s MBS-ovima izdavani su i Credit-default swapovi, financijski derivati koji osiguravaju kupce u slučaju neizvršavanja obaveza. Na vrhuncu krize, u prosincu prošle godine, globalno tržište CDS-ova bilo je vrijedno blizu 60 bilijuna dolara.



Spekulacije na spekulacijama


I jedan i drugi oblik kreditnih instrumenata narasli su do granica koje nisu bile ni približno podržane stvarnim stanjem na računima banaka. Radilo se o ogromnoj spekulaciji koja je igrala na ideju da će tržište hipoteka rasti unedogled, a dobri ekonomski znakovi bili su podržani kontinuirano niskim kamatnim stopama Federalnih rezervi, američkog ekvivalenta centralne banke. U spekulacije na američkom tržištu nekretnina uključile su se financijske investicije iz cijelog svijeta. Jedno od najvećih svjetskih tržišta postalo je i jedno od najriskantnijih.

Federalne rezerve su u razdoblju između 2004. i 2006. godine počele dizati kamatne stope, a krajem 2006. i početkom 2007. godine američko je tržište nekretnina stalo. Cijela kuća od karata počela se lagano urušavati, ali malo tko je znao koliko će ozbiljne biti njene posljedice. Već u ožujku 2007. "subprime" tržište doživjelo je kolaps. U tom trenutku još nije bilo suglasja oko toga kako će kriza točno pogoditi globalno gospodarstvo. No, u roku od godine dana postali su jasni svi rizici. Prvo se otkrilo kako su banke u svim jačim svjetskim ekonomijama izložene pucanju američkog hipotekarnog balona, a onda je 2008. krenuo kolaps. U ožujku 2008. investicijska banka JP Morgan Chase uz pomoć vlade Georgea Busha za bagatelnu je cijelu preuzela posrnulu investicijsku banku Bear Stearns. Ta je vijest proširila paniku na svim tržištima, a stečajevi financijskih institucija počeli su se gomilati.

Kolaps i slobodni pad



No, tek u rujnu, kad je objavljeno preuzimanje vladinog skrbništva nad Freddie Maejem i Fannie Macom stvari su se zaista pogoršale. Tjedan dana nakon te vijesti je Lehman Brothers, jedna od najvećih investicijskih banaka, proglasila stečaj. Tržišta dionica doživljavaju slobodan pad i dosežu razine nezapamćene od Velike depresije. Kriza se rapidno širi na kreditna, valutna i tržišta nekretnina. U vrlo kratkom roku postalo je jasno da nema svjetskog gospodarstva koje neće osjetiti snažne posljedice krize.

Busheva vlada pokušala je, nakon mučnog pregovaranja, kontrirati slobodnom padu donošenjem financijskog paketa vrijednog preko 700 milijardi dolara, a vlada Baracka Obame dodatno je potpomogla ne samo financijskim paketom jednako vrijednim kao i Bushevim, nego i dosad nezapamćenim posezanjem u financijska tržišta. Sve to imalo je efekta u smirivanju tržišta, ali oporavak se počinje osjećati tek sada. No, iako su Njemačka i Francuska izašle iz recesije, a uskoro bi ih trebali slijediti i SAD i Japan, nitko ne očekuje da će do kraja sljedeće godine biti bilo kakvih većih pomaka. Stope nezaposlenosti su rekordne, svaki dio gospodarstva pati, a opasnosti za mnoge zemlje, među njima i Hrvatsku, još su više nego prisutne. 

Što sad?

Što se tiče krivaca ove priče, Freddiea i Fanniea, oni su i dalje pod skrbništvom vlade. Vlada im se obavezala dati do 400 milijardi dolara, a dosad im je već dala 96. Jedina tvrtka koja je primila veću količinu pomoći je American Insurance Group, osiguravateljski div koji je dosad dobio 182 milijarde dolara. Ipak, budući da Fannie i Freddie i dalje zajedno garantiraju 31 milijun kredita za kuće, u vrijednosti od 5,4 bilijuna dolara, što je gotovo polovica svih hipotekarnih kredita u SAD-u, kod njih je teško govoriti o malim brojkama.

Obamina administracija bi početkom sljedeće godine trebala iznijeti svoj plan za Freddie i Fannie. Mogućnosti koje se razmatra su njihovo zadržavanje u privatnom vlasništvu, smanjivanje razmjera njihovih poslovnih operacija, spajanje u saveznu agenciju za hipotekarne kredite ili izdvajanje njihovih loših hipotekarnih resursa u novu kompaniju koju bi podupirala vlada.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije