54.80.124.245 US
 

Prva vjerodostojna bilanca hrvatskih voda

Piše:
četvrtak, 20.3.2003. 09:21
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

BILANCA voda Hrvatske koja je nedavno predstavljena javnosti prvi je takav korak i pretpostavka za uspješno upravljanje važnim resursima kojima Hrvatska obiluje, ocjenjuje hidrolog dr. Ognjen Bonacci.

Dr. Bonacci, redoviti profesor Građevinskog fakulteta u Splitu, imao je u okviru velikog projekta vodnogospodarske osnove Hrvatske zadaću ustanoviti točne zalihe voda u Hrvatskoj.

"Na temelju tridesetogodišnjeg prosjeka (1961-1990.) ustanovili smo da Hrvatska prosječno godišnje raspolaže s 5.897 kubičnih metara vode po stanovniku godišnje", rekao je u razgovoru za Hinu.

Ustanovljena veličina predstavlja srednji godišnji prosjek zaliha voda, a za preciznije poznavanje prilika trebat će izračunati mjesečne prosjeke. Potom i prosjeke za regije koje su klimatološki i hidrološki vrlo različite.

"Treba znati da se ta veličina mijenja iz godine u godinu", kazao je dr. Bonacci u razgovoru u povodu Međunarodnog dana voda, 22. ožujka.

On je kao neutemeljena odbacio pisanja medija po kojima Hrvatska raspolaže s između 8,7 i čak 28 kubičnih metara vode po stanovniku godišnje. "Ti su podaci neutemeljeni i promašeni. Metodologija je jasna, iako će i naši podaci tražiti popravke."

Dr. Bonacci upozorava da podaci nikad ne mogu biti sasvim precizni i da se zasnivaju dijelom na procjenama, čak i u zemljama koje imaju "najbogatije izračune". "No, više nećemo imati tako šarenilo podataka. Nije nam baš na ponos što to tek sad imamo, ali što je tu je", kazao je splitski hidrolog.

Po međunarodnim zakonima, nacionalnim vodama smatraju se isključivo kišne oborine na državnom području koje se pojavljuju na izvorima i otječu u lokalnim vodotocima. To znači da se tranzitne vode poput Dunava, Drave i drugih ne mogu ubrajati u hrvatske vode jer ih Hrvatska mora isporučiti zemljama koje su nizvodno.

Ako se u hrvatske vode smiju ubrojiti neke tranzitne vode onda su to one koje dotiču iz BiH i nastavljaju teći prema Jadranu, budući da nizvodno nema druge zemlje kojoj bi ih trebali predati. Hrvatska na jadranskom slivu ima znatno veći prosjek zaliha - 10.220 metara kubičnih po stanovniku godišnje, dok u Crno more odlazi oko 3.895 metara kubičnih po stanovniku godišnje, rekao je dr. Bonacci.

Utvrđivanje bilance voda nailazi na probleme u kršu. Ona se pokušava doznati po mjerenju srednjih protoka, ali na pojedinim područjima nije moguće utvrditi sve izvore (to vrijedi za dvije trećine istarskih vodotoka), a negdje nisu poznate ni granice slivova (npr. između jadranskog i crnomorskog na Lici i Gacki).

U Hrvatskoj postoje velike regionalne klimatološke i hidrološke razlike. Dok dubrovačka regija ima iznimno vode (preko 2 tisuće mm godišnje), u Vukovarskoj županiji padne svega 600 mm godišnje. Ljeti su krški vodotoci niski pa čak i presušuju, a vodostaji Drave zbog otapanja ledenjaka narastu. Te osobine koje doživljavamo kao nedostatke treba pametnom politikom pretvoriti u prednosti, čime se bavi gospodarenje vodama u kriznim stanjima. "Za to, pak, moramo dobro upoznati realno stanje hrvatskih voda", rekao je dr. Ognjen Bonacci.

Više od tisuću izaslanika iz 160 zemalja razgovara od nedjelje u Kyotu na Svjetskom forumumu o utjecaju siromaštva i sukoba na svjetske izvore vode. Vrhunac Trećeg međunarodnog foruma o vodi bit će sastanak na ministarskoj razini 22. i 23. ožujka.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije