U PONEDJELJAK je u Haagu pred Međunarodnim sudom pravde započelo povijesno suđenje SiCG, koju je BiH tužila najvišoj svjetskoj sudskoj instanci za genocid počinjen u razdoblju od 1992-1995. Bude li SiCG osuđena za genocid, bit će to jedinstven primjer u povijesti.

Povodom tužbe BiH protiv SiCG za genocid popričali smo s predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora Žarkom Puhovskim, koji smatra da BiH ima izgledne šanse pred Međunarodnim sudom pravde.

"Ako ne računamo suđenja u Nuernbergu i Tokiju, gdje se ionako već išlo s pretpostavkom da su države krive za genocid pa se po toj osnovi sudilo pojedincima, radi se o zaista jedinstvenom slučaju." - kazao je Puhovski u razgovoru za Index.

Prema riječima Sakiba Softića, jednog od pravnih zastupnika BiH, suština tužbe nije materijalne, nego moralne prirode. No, Softić napominje da će BiH, u slučaju da ICJ presudi da je SiCG počinila genocid, tražiti novčanu naknadu u skladu s međunarodnim normama.

"Pitanje eventualne novčane naknade je u osnovi drugorazredno pitanje. Bitno je da se neke činjenice, koje su inače dobro poznate, ustanove kao pravno relevantne. Dodatni problem je jasno razlučivanje kolektivne odgovornosti od odgovornosti države. Ovaj sud može osuditi SiCG ili Jugoslaviju, ali ne Srbe i Crnogorce." - kazao je Puhovski.

"Ne treba zaboraviti na još jedan važan element priče; dio ovoga što će se ispostaviti za Srbiju moglo bi se pokazati i za Hrvatsku, tako da treba biti maksimalno oprezan u spočitavanju narodima te inzistirati na tome da odgovornost snosi država, odnosno režim koji ju je vodio. Naravno, sadašnja država SiCG snosi odgovornost po tome što je sukcesijski nasljedila raniji režim." - dodao je predsjednik HHO-a.

Zanimalo nas je i kako Puhovski procjenjuje šanse BiH da dođe do željene presude.

"Po mojem sudu, šanse BiH nisu loše, pravnici će to u mnogim detaljima imati o čemu raspravljati, ali mislim da postoje dobre šanse jer su razlozi prije svega političke i moralne naravi. Naime, može se pokazati da je genocida bilo, da je proveden organizirano, dakle da to nisu bili pojedinačni ispad, kao i da postoji jasna politicka i vojna veza čelnika bosanskih Srba s državnim institucijama u Srbiji. Postoje dokumenti koji dokazuju svakodnevne kontakte čelnika bosanskih Srba i Beograda, kao i da su dobivali zapovijedi iz Beograda. Ako i nisu, Beograd je dobijao precizne izvještaje o tome što se događa na terenu, te je to podržavao." ustvrdio je Puhovski.

Hrvatska je pred istim sudom 1999. podigla tužbu za genocid, pa nas je zanimalo što Puhovski misli o toj tužbi.

"Eventualna presuda SiCG za genocid mogla bi utjecati i na hrvatsku tužbu jer će se dio dokaznog postupka ponavljati budući da se radi o gotovo identičnom zapovjednom lancu. No, u slučaju hrvatske tužbe bit će teže dokazati genocid jer BiH u svojoj tužbi navodi dva temeljna primjera genocida opasada Sarajeva i masakr u Srebrenici. No, to je različito od onog što se dogodilo u Hrvatskoj, ne samo kvantitativno u smislu broja žrtava nego i kvalitativno." - kazao je predsjednik HHO-a.

"Osim toga tu je i činjenica da se u slučaju Hrvatske pojavljuje međunarodni pravni problem jer Hrvatska u trenutku agresije, za razliku od BiH, nije bila priznata ni proglašena državom. Politički i moralno gledano, za mene tu nema razlike, ali pravno gledajući, mislim da je moguće da se pokaže razlika između Hrvatske i BiH." - ustvrdio je Puhovski.

"Bojim se da će medijska pažnja kojoj su popraćeni ratovi u Hrvatskoj i BiH također igrati ulogu prilikom odlučivanja, kao i broj žrtava koji je u omjeru 1:40. Ma koliko god da to izgledalo morbidno, brojke ipak igraju ulogu. Zločin u Vukovaru dogodio se na samom početku rata u Hrvatskoj, dok se Srebrenica dogodila na samom kraju rata u BiH. Hrvatska je pažnju i simpatije svjetske javnosti dobila tek prilikom opsade Dubrovnika, jer je Dubrovnik puno poznatiji svijetu od Vukovara." - zaključio je Puhovski.

N.B.