U AGENCIJAMA Puls i GfK drže da je razlog što su njihove projekcije izbornih rezultata pokazivale drugačiji rezultat od onoga Državnog izbornog povjerenstva taj što tzv. "exit poll" ankete nisu uključivale glasove dijaspore, te zato što birači koji su glasovali za HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor u većem dijelu nisu htjeli odgovarati na anketu.

Unatoč tomu, u obje agencije izražavaju zadovoljstvo rezultatima "exit poll" anketa, koje su jučer po prvi put u Hrvatskoj provedene na izlazu s birališta kada građani anketarima odgovaraju na pitanje za koga su glasovali, koje su dobne skupine i obrazovanja.

U agencijama ističu da njihovi podatci s tek manjim odstupanjima odskaču od izbornih rezultata Državnog izbornog povjerenstva prikupljenih na biralištima u Hrvatskoj.

Naime, agencije su sinoć, po zatvaranju birališta, objavile da je, prema njihovim projekcijama izbornih rzultata, Stjepan Mesić dobio nešto više ili neznatno manje od 50 posto glasova, Boris Mikšić oko 20, a Jadranka Kosor oko 17 posto glasova.

Voditelj istraživanja u Pulsu, Dragan Bagić, Hini je rekao da je Puls za Mesića, na temelju glasova iz Hrvatske, promašio tek za 0,39 posto, napominjući da njegova agencija nije bila u mogućnosti glasovima birača pribrojiti i one koji su glasovali u dijaspori.

Dodao je da su glasovi iz dijaspore u ukupnom izbornom rezultatu sudjelovali s oko 3,5 posto, a da je Kosor dobila oko 1,9 posto tih glasova, što je, tvrdi, i osnovni razlog što je Puls Mikšiću davao 20 posto, a Kosor 17 posto (po rezultatima DIP-a Mikšić je dobio 17,79 posto, a Kosor 20,30 posto).

Kao drugi razlog tog odstupanja Bagić navodi i to što, po njihovim podacima, stariji i manje obrazovani birači, koji su, kaže, uglavnom glasovali za Kosor, u većem dijelu nisu htjeli odgovarati na ankete.

"Imali smo peh da su često stariji i manje obrazovani birači, koji su uglavnom svoj glas dali Jadranki Kosor, odbijali ankete", rekao je.

I direktor agencije GfK Igor Matutinović ustvrdio je da njegova agencija nema resurse koji bi u izborne projekcije uključivali i glasove iz dijaspore, te da su stoga i uslijedila odstupanja od DIP-ovih rezultata.

Također tvrdi da je bitan razlog tomu što je GfK-ova "exit poll" anketa Mikšiću, a ne Kosor davala 20 posto glasova, razlika u obrazovnoj strukturi birača pojedinih predsjedničkih kandidata.

Matutinović tvrdi da su po istraživanjima GfK-a za Mesića glasovali birači i više i manje obrazovani, za Mikšića uglavnom oni više obrazovani, a za Kosor u većem dijelu oni manje obrazovani, koji su, kaže, često odbijali anketiranje.

"U anketiranju smo razgovarali s više obrazovanih birača i njihovo je glasovanje bilo okrenuto prema Mikšiću koji je zato imao veću izbornu težinu nego što je u stvarnosti dobio", rekao je za Hinu.

U Hrvatskoj je po podacima iz popisa stanovništva iz 2001. oko 12 posto građana s višom i visokom stručnom spremom, 47 posto sa srednjom školom, a 22 posto sa završenom samo osnovnom školom. S nezavršenom osnovnom školom ih je 15,7 posto, a bez ikakve škole 2,8 posto. Podaci se odnose na osobe starije od 15 godina.

Po podacima DIP-a na predsjedničke izbore jučer je izišlo 50,58 posto birača. Među 13 kandidata niti jedan nije dobio potrebnih 50 posto plus jedan glas, pa će se 16. siječnja održati drugi krug u kojem će se za novog predsjednika Hrvatske natjecati Stjepan mesić koji je osvojio 49 posto glasova i jadranka Kosor s osvojenih 20 posto glasova.