54.198.143.210 US
 

"Radim za minimalnu plaću, ali gazdi moram vratiti 600 kuna"

Piše: Jasminka Filipas, Forum.tm
srijeda, 16.7.2014. 19:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

"RADIM u jednoj maloj pekarnici za zakonom zajamčenu minimalnu plaću, ali kad je dobijem – vlasniku najkasnije sutra moram vratiti 600 kuna. Radim, dakle, cijeli mjesec, a u to su uključene i nedjelje, blagdani i dvokratan rad, za plaću manju od  2000 kuna. Svjesna sam da me poslodavac iskorištava, ali prisiljena sam raditi i za tako mizernu plaću i pritom šutjeti da i to malo ne bih izgubila. Podstanarka sam s djetetom, drugih primanja nemam. Izgubim li i to malo, moje dijete i ja završit ćemo na ulici", ispričala je za Forum mlada žena iz okolice Vukovara, koja, naravno, uporno traži drugi posao, ali šansa da ga pronađe ravna je zgoditku na lotu.

Jedna druga mlada žena, koja je zaposlena u jednom od brojnih vinkovačkih kafića, ima nešto više "sreće". Vlasniku mora vratiti "samo" 300 kuna. Transakcija se obično obavlja u skladištu, naravno, bez svjedoka, a pisne li što o tome, zna se, odmah leti s posla. Jednako kao i ona prije, i ova je naša sugovornica pokušala pronaći drugi posao. Javljala se, između ostaloga, i za rad u jednoj od trgovina čiji je vlasnik mjesni tajkun. Na testiranju su je dočekala pitanja poput onoga planira li se udavati, imati djecu, koliko puta na dan pije kavu, puši li, može li raditi svaki dan… Nakon što je odgovorila na sva ova pitanja, od kojih su brojna i zakonom zabranjena (udaja, trudnoća…), doznala je da joj se od minimalne plaće koja joj je ponuđena, na ime stvarnog ili izmišljenog manjka u trgovini može uzeti čak i cijelo primanje. Drugim riječima, moglo bi joj se dogoditi da mjesecima radi u strahu hoće li uopće dobiti nešto od plaće, pa se radije odlučila za varijantu u kojoj vlasniku mora dati 300 kuna svaki mjesec.

Inspekcija rada, čiji se preustroj od početka ove godine najavljivao kao nekakvo veliko čudo koje će putem tajnih policajaca vrlo brzo "snimiti" sve moguće varijante kršenja Zakona o radu, sudeći prema odgovoru iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji smo dobili – dosad nije čula za najnoviju dosjetku pojedinih poduzetnika, a pogotovo ne onih koji su dobro umreženi i podržani od lokalnih stranaka na vlasti. U odgovoru se, naime, uz podsjećanje na to da je obračun plaće ovršna isprava uz pomoć koje se putem FINA-e može podnijeti zahtjev za isplatu plaće, navodi i da je osječki inspektorat u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja protiv poslodavaca nadležnim prekršajnim sudovima podnio 100 optužnih prijedloga zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće za 1927 radnika. Inspektori su, nadalje, sudovima podnijeli i 22 optužna prijedloga zbog nedostavljanja obračuna isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine za 43 radnika te 73 optužna prijedloga zbog nedostavljanja obračuna dospjele neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine za 774 radnika. Uz neka rješenja kojim je poslodavcima naređeno da radnicima moraju dostaviti obračun plaće, inspektori su u razdoblju od 1. siječnja prošle godine do 30. lipnja ove sudovima podnijeli i šest optužnih prijedloga zbog isplate plaće u bonovima. Među njima, tvrde u Ministarstvu, nije bio i Konzum, čije bonove, prema pričanju nekih radnika, znaju koristiti i druge tvrtke.

Rad preko Agencije za privremeno zapošljavanje ubuduće će umjesto jedne, moći trajati tri godine, s tim da takvi radnici neće imati pravo na božićnicu i regres, a ako su "na čekanju" jer im Agencija nije uspjela pronaći posao

Dakle, na Forumov izravni upit jesu li inspektori upoznati s činjenicom da pojedini radnici poslodavcima moraju vraćati dio isplaćenog minimalca, Inspektorat je samo pobrojao što je u određenom roku poduzeo vezano uz neisplate plaća, ali ne i da je upoznat s novom robovlasničkom praksom u dijelu nekad vrlo bogate Slavonije. No, ne treba imati nikakvih iluzija, to se vrlo vjerojatno događa i u drugim dijelovima Hrvatske, ali ljudi, pritisnuti neimaštinom i očajem, o tome (zasad) ne govore. 

Kukuriku koalicija i njezin ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić odlučili su produbiti taj očaj tako što su Zakonom o radu, koji je u utorak usvojen u Saboru, dodatno smanjili radnička prava.

Rad na određeno moći će trajati unedogled, poslodavci više neće morati izrađivati program zbrinjavanja većeg viška radnika, otkazi će se lakše dijeliti, smanjuju se i prava na godišnji odmor onih koji rade dulje od šest mjeseci (umjesto cijelog, imat će pravo na razmjerni dio godišnjeg), rad preko Agencije za privremeno zapošljavanje ubuduće će umjesto jedne, moći trajati tri godine, s tim da takvi radnici neće imati pravo na božićnicu i regres, a ako su "na čekanju" jer im Agencija nije uspjela pronaći posao, neće imati pravo ni na plaću. Plaćat će im se samo doprinosi i to oni minimalni, a kako će u međuvremenu preživjeti, zakonodavac o tome nije htio razmišljati.


Uvodi se i mogućnost rada kod više poslodavaca, potiče rad u nepunom radnom vremenu, a novost je i da će se radnike moći ustupati povezanim društvima u zemlji i inozemstvu. To u praksi znači da će poslodavac radnike moći prebaciti u jednu tvrtku, a imovinu u drugu, pa ako dođe do prisilne naplate potraživanja, radnici se neće imati od čega naplatiti.

U tek usvojenom Zakonu razumijevanje se još donekle pokazuje za trudnice, dojilje, posvojitelje, branitelje i one koji su stradali na poslu, no sve to ne vrijedi i za smrtno bolesne ljude (one oboljele od malignih bolesti, srčanog i moždanog udara, teških operacija poput transplantacija organa i slično) ako su zaposleni na određeno vrijeme, a većina zaposlenih ima upravo takve ugovore. Oni će, naime, nakon šest mjeseci bolovanja moći dobiti otkaz, premda to bolovanje nakon 42 dana - plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a ne tvrtka. Teško oboljeli ubuduće će nakon otkaza preko HZZO-a dobiti još samo jednu plaću, a nakon toga, ovisno o radnom stažu, mogu eventualno računati na privremenu naknadu s burze i to samo ako su sposobni doći do burze da se osobno prijave u evidenciju. U suprotnom, mogu se još samo nadati brzoj smrti, da se dugo ne muče.

Naša je Vlada – u vrijeme dok većina europskih zemalja, kako se može vidjeti iz podataka Eurostata za prošlu godinu, skraćuje radni tjedan na manje od 40 sati – odlučila povećati mogućnost tjednog rada bez plaćanja prekovremenih na čak 60 sati

Ako ste već pomislili da više ništa ne može biti gore od ovoga što smo do sada pobrojali, prevarili ste se. Naša je Vlada – u vrijeme dok većina europskih zemalja, kako se može vidjeti iz podataka Eurostata za prošlu godinu, skraćuje radni tjedan na manje od 40 sati (Nizozemska, primjerice, ima 30-satni radni tjedan, dok Grci, koji su najviše pogođeni krizom, rade u prosjeku 42,1 sat tjedno) – odlučila povećati mogućnost tjednog rada bez plaćanja prekovremenih na čak 60 sati. Isti podaci pokazuju još jedan zanimljiv detalj: Hrvatska s 372 eura bruto minimalne plaće ulazi među desetak europskih zemalja koje imaju najniže zajamčene plaće, dok ona najviša u Luksemburgu, iznosi čak 1874 eura. Grci su i u tome bolji od nas, zarađuju 684 eura, a susjedi Slovenci 100 eura više od Grka.

U ove statističke podatke preciznog Eurostata nisu uračunati slučajevi s početka ovog teksta, kada radnice pritisnute bijedom koju nisu same izazvale, rade i više od 60 sati tjedno i još na kraju svega, vlasniku tvrtke moraju vratiti dio isplaćenog minimalca. No sve da je i uračunato, onima koji su digli ruku za novi ZOR, to naprosto nije bitno. Oni su po standardu građana Hrvatsku učinili gorom od Grčke i tu nažalost nije kraj tragedije. Potvrdila je to nedavno i Svjetska banka: Hrvatska je jedina zemlja među novim članicama EU-a, koja će i ove godine zabilježiti pad BDP-a od 0,5 posto. Blagi rast BDP-a od oko 1,2 posto može se očekivati tek iduće  godine, ali to – kako je već poznato – nije dovoljno za porast zapošljavanja, premda je  ministar Mrsić kao mantru stalno ponavljao da će novi ZOR pridonijeti većem zapošljavanju. Otprilike, kao da  će poslodavci otvarati nova radna mjesta samo zato što mogu imati jeftinog radnika, kojeg mogu otpustiti kad mu više ne treba.

Mrsiću je netko trebao objasniti, ako već sam to do sada nije naučio, da goli prekarijat koji je uveo novim ZOR-om, neće dovesti do rasta BDP-a između tri i četiri posto, a jedino takav rast jamči više radnih mjesta i bitno smanjenje nezaposlenosti, koja će se ponovo povećati već najesen.

Jasminka Filipas, Forum.tm (preuzeto uz dozvolu)

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije