"Zamjenom dionica Ine i Mola profitirali bi jedino lobisti koji zagovaraju taj posao"
MOGUĆA zamjena dionica Mola i Ine otvara mnoga pitanja, ali i sumnje, smatra Nikolaj Ivčikov, direktor tvrtke Lukoil Hrvatska, jer se ne radi o transakciji novca, a gotovo nije moguće niti utjecati na cijenu goriva.
Lukoil postaje strateški ulagač Ine uz Vladin poziv
"Problem" leži u tome što ni Ina ni Mol nemaju tolike izvore nafte da bi bili neovisni o kretanju cijena na tržištu, a jedino kompanije koje imaju i izvore nafte i maloprodaju mogu elastično poslovati i prebroditi skokove cijena nafte", izjavio je Ivčikov za Poslovni dnevnik.
"Privatizacija Ine trebala bi se ponuditi na burzi ili putem natječaja gdje bi u nju ušao strateški investitor", smatra Ivčikov te napominje kako Mol ispunjava sve uvjete strateškog ulagača, ali se ne želi nigdje gurati. Jedini uvjet da Mol postane Inin strateški ulagač je Vladin poziv što bi potaknulo Mol na razmišljanje.
Ivčikov se u osvrnuo i na kvalitetu goriva za što je smatra kako je protivno nacionalnom interesu da potrošači, u koje spadaju i mnogobrojni turisti, ne mogu na svim benzinskim crpkama dobiti gorivo najbolje europske kvalitete, standarda Euro 4 i Euro 5.
Nepovoljno vrijeme za privatizaciju Ine
Očito je da je Nikolaj Ivčikov svjestan situacije u Hrvatskoj, što se vidi iz njegove izjave za Poslovni dnevnik: "Zamjenom dionica Ine i Mola profitirali bi jedino lobisti koji zagovaraju taj posao" te je nadodao: "Nas nazivaju morskim psom koji je opasan za Inu, međutim prave 'ajkule' su oni koji utječu na Vladu da proda Inu bez novca i bez povećanja Inine vrijednosti".
"Ovo nije pravo vrijeme za privatizaciju jedne tvrtke kao što je Ina, jer će nakon ulaska u Europsku uniju vrijednost cijelog tržišta u Hrvatskoj znatno porasti pa bi bilo bolje prodavati Inu tada", napomenuo je Ivčikov.
Lukoil uči na svojim "greškama"
"Trebalo bi pitati one koji su prodavali zašto rafinerije još nisu modernizirane", napominje Ivčikov uz primjer kako je Mol želio zamijeniti svoje dionice s poljskim PKN Orlenom za što je već bio potpisan preliminarni sporazum. No, do zamjene nije nikada došlo zbog nedostatka sinergijskog elementa što je slučaj i s Inom čije bi rafinerije, navodno, trebale biti modernizirane do 2009. godine.
Dok sve poslove drže postrance, Lukoil Hrvatska trenutno radi na svojem projektu gradnje novih benzinskih servisa i pretvaranju kupljenih Europamilovih crpki u Lukoilov brend. Trenutno se radi na dobivanju lokacijskih i građevinskih dozvola, što je vrlo spor proces.
Za kraj je Ivčikov usporedio Hrvatsku s Bugarskom gdje su na svakih 10.000 stanovnika 4 benzinske postaje dok je u Hrvatskoj trenutno oko 750 crpki, a postoji potencijal za 1.600 ili 1.800 što čini Hrvatsku atraktivnim tržištem.
V.M.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati