54.224.203.224 US
 

R. Kakarigi: Kako u Jadran vratiti sredozemnu medvjedicu

Piše:
subota, 18.1.2003. 09:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U JADRANU već dugo ne živi niti jedna sredozemna medvjedica, a da se ta, u svijetu rijetka, životinja vrati u naše more, potrebno je dva do tri desetljeća pripremati ekološki sustav, ističe hrvatski zoolog Robert Kakarigi.

Kakarigi navodi da postoje zapisi koji dokazuju da je u Hrvatskoj, od Istre do Dubrovnika između dvaju svjetskih ratova obitavala sredozemna medvjedica i da su postojale rigorozne kazne za one koji bi naudili toj životinji.

U cijelom svijetu ima samo 400 sredozemnih medvjedica (lat. Monachus monachus), a u Jadran medvjedice navraćaju povremeno.

Kakarigi predlaže da ta životinja postane simbolom zaštite cijelog Jadrana - ili, kako kaže, ´stjegonoša zaštite Jadrana´, na isti način kao što su panda ili bengalski tigar simboli zaštite čitavih ekoloških sustava.

Zaštitom te najugroženije vrste, sredozemne medvjedice, oporavio bi se čitav ekološki sustav Jadrana. Zaštita bi se trebala provoditi stvaranjem novih nacionalnih parkova i zaštićenih područja, bez ribolova i brodarica, uz poribljavanje mora. Nakon što bi se tako nekoliko desetljeća pripremao ekološki sustav Jadrana, sredozemna medvjedica mogla bi ponovno doći i to iz Grčke ili Turske. Na isti način kako sada Hrvatska Francuskoj daje svoje medvjede za obnovu staništa, rekao je Kakarigi.

Naveo je da je hrvatski Jadran malo more i da već sada postoji problem ispuštanja otpadnih voda s brodova koji dolaze iz drugih mora i sa sobom donose ličinke organizama koji nisu autohtoni za Jadran.

Kakarigi upozorava i na problem ugibanja tuljana na europskim obalama Atlantika. Tako je samo prošle godine na tim obalama, zbog zaraze smrtonosnim PDV-virusom (virus štenećaka tuljana), uginulo 21.000 tuljana. Posebno zabrinjava mogućnost širenja mutanta virusa na sredozemnu medvjedicu, što bi njezinu kritično malu populaciju moglo izbrisati s lica Zemlje, ističe Kakarigi.

Robert Kakarigi večeras će u kulturnom centru Kaptol održati predavanje ´SOS za tuljane europskog Atlantika´, a nakon predavanja bit će prikazan i njegov dokumentarni film ´Priroda Emirata´, koji je lani bio nominiran na 11. filmskom festivalu Jules Verne u Parizu. Film govori o porastu umiranja koraljnih grebena zbog klimatskih promjena, globalnog zatopljenja.

Kakarigi je bio asistent u Cousteuvoj ekspediciji Plavi Dunav nakon čega se odlučio za studij zoologije koji je završio na londonskom sveučilištu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije