54.221.76.68 US
 

Referendum o Milanoviću: Tko će biti potpredsjednici SDP-a?

KLJUČNI PODACI
  • U subotu se održava konvencija SDP-a
  • Birat će se članovi predsjedništva
  • Među članovima predsjedništva bit će izabrani novi potpredsjednici
Piše: I. Ćimić
petak, 1.6.2012. 19:18
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Goran Mehkek / Cropix

UNUTARSTRANAČKI izbori u SDP-u do sada su, zbog neposrednih izbora za predsjednika u kojima izbora nije ni bilo s obzirom da je jedini kandidat bio Zoran Milanović, bili popraćeni samo zijevanjem promatrača. No, sada prava bitka tek predstoji jer SDP-ovci u subotu u zagrebačkom Domu sportova odlučuju tko ulazi u novo prošireno predsjedništvo, odnosno tko će dobiti titulu potpredsjednika stranke.

Nova pravila izbora prema regijama

Izbori su bitni jer ujedno znače i preslagivanje stranačkih karata pred lokalne izbore, ali su i test dosadašnjeg Milanovićeva rada u SDP-u koji će se mjeriti ulaskom broja aktualnih ministara u predsjedništvo stranke.

Za 12. Konvenciju SDP-a pripremljena su nova pravila. Prema novom Statutu u predsjedništvo se bira 17 članova, od kojih će se naknadno izabrati i četiri potpredsjednika. No, u najvažnije stranačko tijelo vladajućeg SDP-a neće ući 17 kandidata s najvećim brojem glasova već kandidati koji dobiju više glasova od konkurenata u svojoj regiji. Najteže će u Predsjedništvo kandidati iz Zagreba i Dalmacije jer se u tim regijama za raspoloživa tri odnosno dva mjesta natječe 11, odnosno 7 kandidata. Za ostale četiri regije, u kojima se bira po dva člana predsjedništva kandidiralo se ukupno 16 kandidata.

Prema tom modelu primjerice kandidatima iz Zagreba trebat će za ulaz oko 1.100 glasova a nekima iz "manjih" regija kao što je Slavonija za prolaz će biti dovoljno i 400 glasova.

Iako svih 2.300 delegata na konvenciji glasaju za sve kandidate neovisno o tome iz koje su regije, prava bitka se odigrava unutar regije jer prema ovom pravilu kandidati iz različitih regija nisu konkurencija. No, zbog pravila da će u Predsjedništvo osim najbolje plasiranih kandidata iz pojedine regije ući i četiri kandidata koji ukupno osvoje najviše glasova, pravilo "svatko za sebe" ne vrijedi već će najbolje proći oni koji surađuju.

Svi ministri "unutra" osim Linića i Kotromanovića

Tako se i kandidati iz Zagreba nadaju da će se među četiri kandidata s najviše ukupnih glasova naći četiri Zagrepčana što bi značilo da će u budućem Predsjedništvu Zagreb imati sedam članova, a ne samo statutom predviđena tri. Jednako se na ulazak u top četiri nadaju kandidati iz Rijeke, kao i oni iz Splita jer bez ulaska među četiri najbolja njihove regije bi mogle ostati na samo dva člana, što pak znači da ispadaju i neki od viđenijih i poznatijih članova SDP-a.

Naravno, kao i u svim drugim izborima i u ovima prednost imaju oni koji su poznatiji u javnosti i koje oni koji ih biraju viđaju svakodnevno na malim ekranima. Pretpostavlja se da bi zbog toga u Predsjedništvo trebali ući svi ministri koji su se kandidirali, a kandidirali su se svi osim Slavka Linića i Ante Kotromanovića. Neovisni ministri iz kvote SDP-a Orsat Miljenić i Predrag Matić nisu članovi stranke pa nisu niti kandidati.

Od 10 favorita iz Vlade i Sabora ulazi njih najviše 7

Na Iblerovom trgu se prolaz ministara veže uz pitanje povjerenja Zoranu Milanoviću. Teza je da, ako delegati ne izglasaju ministre u predsjedništvo, to se može protumačiti kao da su delegati iskazali nepovjerenje u odluke predsjednika stranke. No, izborna pravila, koje je osmislio ministar uprave Arsen Bauk, uvelike otežavaju ministrima iz Zagreba prolaz u predsjedništvo.

Naime, za tri raspoloživa mjesta u Zagrebu bore se dva potpredsjednika Vlade, četiri ministra, a tu su i predsjednik i dva potpredsjednika Hrvatskog sabora te predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić. Čak i ako "Zagrepčani" osvoje sva četiri vodeća mjesta u ukupnom poretku to znači da od 10 vrlo izglednih kandidata mjesta ima, u najboljem slučaju, samo za njih 7. Onaj jedanaesti kandidat iz Zagreba, za kojeg se procjenjuje da nema nikakve šanse je Ivan Jurić, zaposlenik Vladinog Ureda za unutarnju reviziju.

No, čak i on ima aduta u rukavu u obliku mnogo poznatije i slavnije kćeri. Naime, Ivan Jurić je otac RTL-ove voditeljice i manekenke Tatjane Jurić, što mu doduše do sada i nije baš previše pomoglo u uspinjanju unutar SDP-ove hijerarhije.

Bernardić i Maras dolaze "s vojskom"

Od ostalih deset Zagrepčana svi redom mogu očekivati i očekuju ulaz u predsjedništvo. Tu su potpredsjednici Vlade Milanka Opačić i Neven Mimica, ministri Mirela Holy, Gordan Maras, Rajko Ostojić i Mirando Mrsić te saborski dužnosnici Boris Šprem, Josip Leko i Nenad Stazić kao i saborski zastupnik i čelnik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić. Među njima blaga prednost je ipak na strani Bernardića i Marasa, koji na konvenciju dolaze dobro organizirani, s 300 delegata, koliko ima najjača SDP-ova organizacija u državi.

Treba znati da je primjerice Maras u procesu kandidiranja prikupio deset puta više potpisa članova stranke nego je bilo potrebno; i to čak 3.800 potpisa. S obzirom da na te delegate mogu računati i Rajko Ostojić i Neven Mimica i oni ulaze u najuži krug favorita, a Milanka Opačić, kao dosadašnja potpredsjednica SDP-a također ne strahuje jer će pokupiti sve glasove namijenjene ženskim kandidatima, koji u SDP-u tradicionalno vrlo dobro prolaze.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Boris Šprem također ima velike ambicije te se pretpostavlja da će se kandidirati za potpredsjednika stranke, naravno pod uvjetom da uđe u predsjedništvo jer se potpredsjednici biraju iz redova izabranih članova predsjedništva. Mirando Mrsić, koji ne može računati na jaku stranačku bazu koju kontroliraju Bernardić i Maras, te Mirela Holy, Josip Leko i Nenad Stazić mogu se samo nadati da će se ostali kandidati iz Zagreba naći na prva četiri mjesta u ukupnom poretku jer bi to i njima otvorilo vrata u predsjedništvo inače ispadaju iz svih kombinacija.

"Riječki dečki" prisiljeni na suradnju

No, na ulazak među prva četiri računaju i Riječani. Naime, iako "riječki dečki" nisu uvijek nastupali u stranci prema načelima solidarnosti i zajedništva čini se da su ih nova pravila natjerala na suradnju. Naime, s obzirom da i Zlatko Komadina i Veljko Obersnel i Željko Jovanović imaju priliku ući među prva četiri u njihovom je interesu da pomažu jedan drugome jer će to automatski drugoj dvojici osigurati predsjedništvo s obzirom da im protukandidati iz Istre i Ličko-senjske županija ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju.

Izraziti autsajderi su istarski dožupan Vedran Grubišić i predsjednik male ličko-senjske organizacije Tomislav Zrinski. Njima se mjesto otvara ako bi npr. dva riječka kandidata ušla među prvih četiri u Hrvatskoj. Izraziti favorit Jovanović koji je u procesu kandidature skupio čak 300 tisuća potpisa te Komadina zasigurno priželjkuju takav scenarij jer se planiraju kandidirati za potpredsjednika stranke.

Velika gužva je u Dalmaciji, a posebno unutar Splitsko-dalmatinske županije, s obzirom da ima više kandidata koji 'moraju' proći nego raspoloživih mjesta. Iako Zadarska i Šibenska županija uopće nemaju svoje kandidate, a Dubrovačko-neretvanska ima samo jednog, svog predsjednika Davora Penića, koji je potpuni autsajder, unutar Splitsko-dalmatinske kandidati se nisu mogli dogovoriti pa se za predsjedništvo bori njih šestero, što je najviše nakon Zagreba. Favorit je Arsen Bauk, a prednost pred ostalima imaju i potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, no njihov je problem što nemaju snažnu bazu.

Lučinov ulazak ipak iznenađenje

S druge strane ministar uprave Arsen Bauk može računati na potporu većine dalmatinskih organizacija, dok Marin Jurjević dolazi s vojskom splitskih delegata. Ukoliko prođe Ostojić to će moći zahvaliti prije svega svim ostalim delegatima, osim onima iz Splita i svoje županije. Bauk s druge strane računa na svoje, ali računa i na cijelu Hrvatsku te se vidi kao jedan od četiri potpredsjednika stranke.

Šime Lučin, koji je kandidat u Dalmaciji, iako je u Sabor na posljednja dva parlamentarna izbora ušao preko zagrebačkih izbornih jedinica, također više računa na podršku delegata izvan svoje regije, no njegov prolazak bi bio iznenađenje, dok se tajnica Sandi Jelić Vučković i liječnik Davor Penić natječu više zbog maksime "važno je sudjelovati", a ne zbog realne šanse da uđu u predsjedništvo.

U Sisku neizvjesna bitka

Jedna od najzanimljivijih borbi odvija se u regiji s najmanje kandidata. Južno od Zagreba između kandidata iz Zagrebačke županije i dvije kandidatkinje iz Siska delegati trebaju izabrati samo dvoje članova predsjedništva. Dok je favorit Iblerovog gradonačelnik Jastrebarskog i saborski zastupnik Mihael Zmajlović izgledan za prolazak u predsjedništvo, pogotovo jer ima podršku Zagreba, između sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel i predsjednice sisačkog SDP-a te kandidatkinje za gradonačelnicu Siska Kristine Ikić Baniček vodi se neizvjesna bitka.

Iako je Lovrić Merzel poznatija široj javnosti, u stranci je uspjela zakulisnim igrama i netaktičnim potezima steći zavidan broj neistomišljenika, kojima ne bi bilo mrsko da ne prođe. S druge strane Ikić Baniček, koja nije toliko poznata, slovi za kandidata sa istinskim socijaldemokratskim stavovima te je uspostavila dobe odnose s drugim organizacijama diljem Hrvatske. Njezinim prolazom ne bi bio nezadovoljan niti Ibler na kojem se sve manje cijeni stil rada kontroverzne sisačke županice. S obzirom da Lovrić Merzel i Ikić Baniček dijele po pola podršku delegata Sisačko-moslavačke županije o tome tko ulazi u predsjedništvo odluku će donijeti ostatak Hrvatske.

Hajdaš Dončić i Jakovina - sigurni

Sjeverno od Zagreba bitka za predsjedništvo vodi se između novog ministra mora, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, međimurskog župana Ivana Perhoča, zamjenika ministrice socijalne politike i mladih Darka Ledinskog, ravnatelja Državne agencije za zaštitu osobnih podataka Dubravka Bilića te dogradonačelnika Daruvara i saborskog zastupnika Vedrana Babića. Dok je izbor Hajdaša Dončića praktički gotova stvar i jedna od najsigurnijih oklada na konvenciji, bitka za drugo mjesto u predsjedništvu bit će krajnje neizvjesna. Prednost imaju Ledinski i Perhoč, koji su na čelu jakih i bolje organiziranih županijskih organizacija (Međimurske i Koprivničko-križevačke), a među njima će odlučiti nijanse. Smatra se da je Ledinski u blagoj prednosti zbog dobrih veza s organizacijama izvan te regije.

U Slavoniji se, kao i regiji južno od Zagreba, bira između tri kandidata tako da samo jedan otpada. Sigurnu ulaznicu u predsjedništvo ima ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, čiji bi eventualni neuspjeh bio veliko iznenađenje. Za preostalo mjesto kandidati su gradonačelnik Vukovara i saborski zastupnik Željko Sabo te predsjednica osječkog SDP-a i saborska zastupnica Biljana Borzan. S obzirom da SDP-ovci na konvencijama imaju pravilo da kada ne znaju koga bi zaokružili zaokruže ženu, Borzan bi tu mogla prevladati iako je Sabina prednost što dolazi iz organizacije koja šalje jednu od najbrojnijih delegacija u Zagreb.

Kako izabrati potpredsjednika?

Kuriozitet izbora mogao bi se dogoditi kod izbora potpredsjednika. Naime, svi koji uđu u predsjedništvo moći će se izjasniti da žele biti potpredsjednici. Oni se biraju u drugom krugu i ako slučajno dva ili više kandidata za četvrtog potpredsjednika budu imali isti broj glasova pobjednika će odlučiti kocka, odnosno ždrijeb. Međutim, ako neki od kandidata za predsjedništvo budu imali isti broj glasova oni će u pripetavanje u novi krug.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije