ULAZAK Slovenije u Europsku uniju ne smije biti prepreka za suradnju s Hrvatskom i zapadnim Balkanom, izjavio je u srijedu u parlamentu slovenski premijer Anton Rop, otvarajući raspravu o usvajanju dokumenata o djelovanju u okviru Europske unije, među kojima je i deklaracija u kojoj se naglašava podrška Slovenije početku pregovora Hrvatske i Makedonije za punopravno članstvo.

"Uspostava šengenske granice ne smije biti zapreka za suradnju sa našim susjedima i cijelom regijom nego nova prilika za suradnju i inicijativu za širenje područja sigurnosti i prosperiteta", rekao je Rop, dodavši da upravo iz tog razloga Slovenija stoji na stajalištu da proces širenja EU-a nije zaključen, te će državama s područja zapadnog Balkana nastaviti pružati tehničku i političku podršku u okviru zajedničkih europskih programa.

Rop je naglasio interes Slovenije da dobije sredstva potrebna za funkcioniranje šengenske granice kako bi se na vanjskoj granici EU-a uspostavio sustav efikasne kontrole, te da želi dobiti i sjedište europske agencije za vanjske granice.

Govoreći o tekstu deklaracije s čijim su se sadržajem s manjim razlikama složili svi zastupnički klubovi, Rop je rekao da je stabilnost Balkana u vitalnom interesu Slovenije. Više zastupnika iz vladajuće koalicije naglasilo je da pomoć državama u regiji sa slovenskog stajališta ne znači nametanje "patronata" nego je plod životnog interesa Slovenije za održavanje gospodarske suradnje i rješavanje otvorenih pitanja koja su ostala iz vremena bivše Jugoslavije. Više je oporbenih zastupnika izrazilo i mišljenje da Slovenija u bilateralnim razgovorima sa susjednim državama i Bruxellesom mora naglašavati tešku zadaću održavanja šengenskih standarda na granici i za to tražiti više sredstava, a neki su bili i skeptični prema otvorenoj podršci uključivanju Hrvatske u EU, dodajući da za to EU još nije stvorila potrebne pravne i financijske pretpostavke.

Neki su zastupnici u raspravi izrazili očekivanje da bi sljedeći mjeseci u Sloveniji, s obzirom na europske rasprave oko ustava i na očekivano povećanje nezaposlenosti zbog nekonkurentne domaće industrije, mogli ojačati "euroskepticizam", dok su drugi bili skeptični i prema spremnosti vlade da sada, kad je država postala punopravnom članicom EU-a, u potpunosti iskoristi pružene prilike.

Potpredsjednik demokršćana, stranke Nova Slovenija (N.Si) i nekadašnji premijer Lojze Peterle rekao je da će se tek sada vidjeti koliko je vlada spremna osigurati da domaća poduzeća koriste ponuđena europska sredstva iz različitih fondova. Sredinom prošlog mjeseca objavljen je natječaj za 400 milijuna eura, koliko je Slovenija u pregovorima s EU osigurala za ovu godinu, ali cijeli postupak servisiraju vlada i nadležna ministarstva, a ne banke i poduzeća, kao što je to slučaj u nekim drugim državama.

Slovenski premijer naglasio je također da je cilj njegove vlade i cijele Slovenije da u roku deset godina postane jedna od najrazvijenijih europskih država. Pri tome treba osigurati efikasno uključenje Slovenije u EU, preuzimanje eura, uspostavu vanjske granice EU-a, te što veću sposobnost korištenja europskih sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova, naglasio je Rop u svojoj raspravi.

Glasovanje o dokumentima o prioritetima Slovenije u Europskoj uniji očekuje se poslijepodne nakon što se o tome - poslije zastupničkih klubova koji su to već učinili - izjasne i pojedinci prijavljeni za raspravu.