23.20.245.192 US
 

S istoka Ukrajine stigao ultimatum vojsci: Povucite se ili će kontrolne točke biti silom zauzete!

Piše: Media servis, Hina, M.L.
četvrtak, 15.5.2014. 22:14
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

DOK SE u Kijevu pregovaralo bez separatista, oni su ukrajinskim snagama reda dali 24 sata za povlačenje.

Ukrajinski politički i civilni vođe održali su prvi sastanak o okončanju krize u zemlji, ali bez separatista. U žustroj raspravi nije bilo konsenzusa oko toga mora li Ukrajina ostati ujedinjena, a predsjednik Turčinov je rekao da su sa svima spremni razgovarati ako polože oružje.

I Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je inicijativu dok je njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je upitno trebaju li se održati predsjednički izbori u Ukrajini 25. svibnja dok je zemlja na rubu građanskog rata.

Dan nakon pogibije 7 ukrajinskih vojnika kod Kramatorska, samoobrambene snage Donjecka dale su ultimatum od 24 sata ukrajinskoj vojsci da se povuče sa kontrolnih točaka ili će biti silom zauzete.

Nove borbe na istoku Ukrajine

Ukrajinska vlada objavila je u četvrtak da su njezine snage zauzele dijelove separatističkih područja u istočnoj regiji Donjeck.

Vladine postrojbe su u noćnom napadu uništile pobunjeničku barikadu južno od Slavjanska, rekao je u parlamentu prijelazni predsjednik Oleksandar Turčinov.

Dodao je da vojnici sada kontroliraju krug od pet kilometara oko televizijskog tornja južno od grada koji emitira ukrajinske kanale.

Toranj su ranije držali separatisti i puštali samo signal ruskih televizijskih mreža.

Ukrajinsko ministarstvo obrane istodobno je objavilo da su njegove snage uništile skrovište pobunjenika u šumi kod Kramatorska i uhitile trojicu "terorista".

Sedam osoba, uključujući šestoricu vojnika, ubijeno je u utorak u tome području kada su ustanici postavili zasjedu padobranicima.

Separatisti su u srijedu objavili da su ubili još osam vojnika, ali se to nije moglo potvrditi.

Do najnovijih borbi došlo je dan nakon održavanja okruglog stola u Kijevu koji bi trebao smiriti krizu. No, na njemu nisu sudjelovali pobunjenici koji traže da vlada najprije povuče svoje snage.

Zapovjednik ustanika Sergej Zdriljuk dao je kasno u srijedu ultimatum vladi da povuče vojnike i ukloni kontrolne točke.

"U suprotnom, sve ćemo uništiti i spaliti", rekao je Zdriljuk ruskoj novinskoj agenciji RIA.

Putin prijeti smanjenjem isporuka plina Ukrajini od 1. lipnja

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je u pismu upućenom vladama 19 europskih država zaprijetio da će Rusija od 1. lipnja ograničiti isporuke plina Ukrajini, odnosno da će joj isporučiti samo onoliko plina koliko ona unaprijed plati ruskoj tvrtki Gazprom.

Pismo je poslano vladama Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Francuske, Italije, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Turske. Putin u njemu upozorava da se unatoč naporima EU u sporu oko plina s Ukrajinom stanje u proteklih mjesec dana nije popravilo.

"Naprotiv, situacija s uplatama za ruski plin pogoršala se", piše ruski predsjednik.

Putin podsjeća da je Rusija u travnju europskim državama uputila "prijedlog da održe hitne konzultacije kako bi se omogućila koordinirana akcija u cilju stabiliziranja ruskog gospodarstva i osiguranja opskrbe i tranzita ruskog plina u skladu s uvjetima ugovora".

"Na žalost, moramo zaključiti da nismo dobili jasne prijedloge od naših partnera", piše Putin.

Žali se da ruska tvrtka Gazprom nije dobila ni jednu uplatu za isporuke plina Ukrajini, a ukrajinski je dug narastao s 2,237 na 3,508 milijarda dolara.

"I to unatoč činjenici da je Ukrajina dobila prvu tranšu kredita MMF-a od 3,2 milijarda dolara", stoji u pismu.

Plaćanje unaprijed za isporuke plina Ukrajini, smatra Putin, "potpuno je sukladno s ugovorom" i "nakon 1. lipnja isporuke plina bit će ograničene, u skladu s računom što ga ukrajinska plinska tvrtka unaprijed podmiri".

Ruski je predsjednik poručio da je njegova zemlja i dalje spremna na pregovore i suradnju s članicama EU u cilju normalizacije stanja.

"Nadamo se da će se Europska komisija još snažnije aktivno angažirati u Dijalogu, kako bi se pronašlo pravično rješenje, koje bi pomoglo i stabiliziranju ukrajinskog gospodarstva", napisao je Putin.

Putin je 10. travnja u pismu nekim europskim čelnicima najavio da bi Rusija mogla prekinuti opskrbu Ukrajine plinom, ne plati li ta zemlja na vrijeme svoje račune za plin, a upozorio je i da bi moglo doći do restrikcije isporuke plina Europi.

Ukrajina Rusima za plin duguje 2,2 milijarde dolara, ustvrdio je tada Putin u pismu i zatražio hitne konzultacije s Europom rekavši da "Rusija ne može sama kreditirati posrnulo ukrajinsko gospodarstvo".

Putin je tada naglasio da Rusija više nema izbora i da će državni proizvođač Gazprom po ugovoru potpisanom s ukrajinskom stranom zahtijevati isplatu unaprijed za buduće opskrbe Ukrajine plinom i, bude li i dalje "kršenja uvjeta plaćanja, djelomično ili potpuno zaustaviti isporuku plina".

To bi imalo domino efekt na zemlje EU-a jer se opskrbljuju ruskim plinom preko ukrajinskih plinovoda. Zapadne zemlje osudile su tada Putinovo pismo kao oblik pritiska na Ukrajinu.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nakon toga pisma hrvatsko ministarstvo gospodarstva objavilo je da Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu i opskrba hrvatskih građana i industrije nije ugrožena zbog ruskih prijetnji da bi mogla biti ugrožena opskrba Europe plinom ne riješi li se pitanje ukrajinskog duga.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić rekao je da u slučaju prekida opskrbe Hrvatska ne bi imala problema.

Hrvatska godišnje troši nešto manje od tri milijarde prostornih metara plina (oko 2,8-2,9 milijardi kubika), od čega oko 60-65 posto potreba zadovoljava iz domaćih izvora, a ostatak, oko milijardu prostornih metara, uvozi se.

Najveći hrvatski potrošači su Petrokemija i HEP, na koje otpada gotovo polovica godišnje potrošnje, dok kućanstva godišnje troše oko 700-800 milijuna prostornih metara plina.

Glavni je igrač na hrvatskom plinskom tržištu Ina i njezina tvrtka Prirodni plin. No, Prirodni plin već neko vrijeme nije jedini dobavljač plina, a neke procjene govore da su drugi igrači uzeli 15-20 posto tržišta.

Ina, odnosno Prirodni plin, trenutno, uz domaće izvore, plin nabavlja putem kratkoročnih ugovora.

Naime, nakon što je Ini krajem 2010. godine prestao vrijediti višegodišnji ugovor s ruskim Gazpromom o uvozu ruskog plina, tvrtka Prirodni plin je krajem te godine prvi put išla na pozivni natječaj za dobavu plina te je na tom natječaju bio izabran talijanski ENI.

S ENI-jem je krajem 2010. sklopljen trogodišnji ugovor za dobavu prirodnog plina (s godišnjim količinama od oko 750 milijuna prostornih metara). Taj je ugovor istekao krajem prošle godine i tada su iz Ine objavili da neće sklapati nove dugoročne sporazume o dobavi već će se okrenuti domaćim izvorima plina i kratkoročnim ugovorima.

NATO: Rusija će pojačati pritisak na Moldaviju i Gruziju

Rusija će pojačati pritisak na Moldaviju i Gruziju kako bi te bivše sovjetske republike spriječila u približavanju Europskoj uniji, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Gruzija i Moldavija bi trebale 27. lipnja s EU potpisati sporazum o pridruživanju. "Uopće ne sumnjam da će Rusija, u razdoblju pred potpisivanje tih sporazuma, povećati pritisak na Moldaviju i možda na Gruziju", kazao je Rasmussen koji se nalazi u posjetu Rumunjskoj.

"Vidjeli smo to i prije i vidjet ćemo to i u budućnosti jer Rusija ima za cilj spriječiti te zemlje u stvaranju tješnjih odnosa s EU i NATO-om", dodao je glavni tajnik NATO-a.

Moldavija, zemlja s 3,5 milijuna stanovnika smještena između Rumunjske i Ukrajine, također je vrlo ovisna o ruskom plinu. Deseci tisuća Moldavaca su otišli u Rusiju u potrazi za poslom, a njihova zemlja je najsiromašnija u Europi. U Moldaviji također živi značajna ruska manjina.

Gruzija, koja je 2008. doživjela rusku intervenciju na svom teritoriju nakon čega su proruske separatističke regije Južna Osetija i Abhazija proglasile neovisnost, izrazila je čvrstu namjeru da potpiše sporazum s EU 27. lipnja.

"To je izbor našeg naroda, utemeljen na zajedničkim vrijednostima", kazao je premijer Irakli Garibašvili.

Merkel za suradnju s Rusijom uz minimum zajedničkih vrijednosti

Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak je ocijenila da se suradnja s Rusijom mora nastaviti, ali da mora postojati "minimum zajedničkih vrijednosti".

"Uvjerena sam da se srednjoročno i dugoročno gledajući, tješnja suradnja s Rusijom mora nastaviti. To zahtjeva minimum zajedničkih vrijednosti koje se moraju odraziti u konkretnoj politici", rekla je Merkel u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Glede stanja u Ukrajini, Merkel je odbacila bilo kakvu odgovornost Europske unije u izbijanju krize, odbacivši mišljenje bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera koji smatra da EU nije smio natjerati Kijev da izabere između Europe i Rusije.

"Ne treba zaboraviti da je sam bivši predsjednik Viktor Janukovič dugo razmišljao o sporazumu o pridruženje s EU. On ga je samo odbacio u posljednji tren, prije samog potpisivanja...tijekom cijelog trajanja pregovora, EU je nudio Rusiji oblike suradnje", objasnila je Merkel.

Istaknula je pritom "nema opravdanja za to što je Rusija nasrnula na teritorijalni integritet Ukrajine".

SAD i EU najavili nove sankcije ako Rusija omete izbore

SAD i EU postigli su u četvrtak visok stupanj suglasnosti oko uvođenja sektorskih sankcija Rusiji ako bude ometala održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini kasnije ovoga mjeseca, izjavio je visoki američki dužnosnik.

Američki državni tajnik John Kerry upoznao je kolege iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije s američkim stajalištem o mogućim sankcijama koje bi pogodile glavne ruske industrije, uključujući rudarstvo i plin.

Dužnosnik je rekao da bi novi krug sankcija bio "skalpel, a ne čekić" i usredotočila bi se na nove investicije u tim sektorima.

"Svi ministri, predvođeni Kerryjem, istaknuli su da su slobodni i pošteni izbori u svim dijelovima Ukrajine 25. svibnja apsolutno nužni", rekao je dužnosnik State Departmenta novinarima u Londonu.

"Postoji visoki stupanj suglasnosti da, ako Moskva bude ometala izbore, moramo uvesti sektorske sankcije. Tome se nitko nije usprotivio", istaknuo je.

Britanski ministar vanjskih poslova Willam Hague pozvao je nakon sastanka Rusiju da se suzdrži od bilo kakvih koraka koji bi mogli spriječiti mirno održavanje izbora.

Ministri su se suglasili da će "o ponašanju Rusije prema izborima ovisiti hoće li biti novih sankcija", rekao je novinarima šef britanske diplomacije.

Moskva je istovremeno objavila da nije primila službeni zahtjev proruskih separatista iz Donjecka na istoku zemlje o pripojenju Rusiji nakon nedavnog referenduma o samoodređenju.

Nakon referenduma istoku Ukrajine 11. svibnja, čelnik ustanika u Donjecku rekao je: "Pozivamo Rusku Federaciju da razmotri pripojenje (regije)". Separatisti u susjednoj provinciji Luhansk najavili su da bi mogli održati novi referendum o pripojenju Rusiji.

"Nisam čuo da je primljen ikakav službeni zahtjev", rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije