HRVATSKI sabor jutros je većinom glasova zastupnika donio Zakon o medijima kojemu je cilj osigurati vanjsku i unutarnju neovisnost medija, zaštititi izvor informacija i prava autora te ograničiti koncentraciju vlasništva na tržištu tiskovina.

Uz vanjsku neovisnost medija, zakon bi trebao osigurati i zaštitu novinara od interesa unutarmedijskih kuća, što bi se osiguralo kroz statute na čije bi se donošenje obvezalo sve medije.

Predlaže se i uvođenje obveze javnosti vlasništva, a svi bi se udjeli u vlasništvu nad medijima morali objaviti s imenom i prezimenom vlasnika.

Uvelo bi se pravo novinara i urednika da u slučaju promjene vlasničke strukture, koja bi dovela do značajne promjene uredničke orijentacije, daju ostavku na uredničko mjesto ili otkaz s pravičnom naknadom.

Ograničila bi se koncentracija vlasništva na tržištu tiskovina, na način da bi se jednom nakladniku, čiji općeinformativni dnevnici ili tjednici čine više od 40 posto ukupno izdanih općeinformativnih dnevnika ili tjednika u Hrvatskoj, zabranilo stjecanje vlasničkih udjela u drugim medijima.

Većinom glasova zastupnika prihvaćen je zaključak Odbora za informiranje kojim se odbija prijedlog zakona o medijima DC-ove zastupnice Vesne Škare Ožbolt.

Sabor je prihvatio amandman Odbora za informiranje po kojemu oglas, koji se objavljuje u medijima uz novčanu ili drugu naknadu ili u svrhu promidžbe, mora biti jasno naznačen i vidljivo odvojen od drugih programskih sadržaja, a posebno naznačeno mora biti i besplatno oglašavanje.

Ne dopušta se prikriveno i prijevarno oglašavanje, kao ni oglašavanje oružja i streljiva, duhana i duhanskih proizvoda, lijekova i medicinskih postupaka, alkohola i alkoholnih pića.

Prihvaćen je i drugi amandman tog odbora po kojemu su mediji dužni poštivati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika kaznenih djela, odnosno bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet.

Glavni urednik koji dozvoli objavu podataka koji mogu otkriti identitet svjedoka ili oštećenika kaznenog djela kaznit će se novčanom kaznom od 50 tisuća kuna.

Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava njegova dobrobit, a nakladnik koji takvu informaciju objavi kaznit će se novčanom kaznom do milijun kuna.

Sabor je prihvatio i amandman Odbora za zakonodavstvo po kojemu se prvo ročište u sudskim sporovima o objavi ispravka u medijima mora održati u roku od osam dana od dana zaprimanja tužbe u sudu, a ne, kako je prvotno predložila Vlada, u roku od pet dana od podnošenja tužbe sudu.

Sabor donio Zakon o zaštiti svjedoka

Hrvatska je danas dobila Zakon o zaštiti svjedoka koji uređuje uvjete i postupke zaštite svjedoka u kaznenim postupcima kojima je zbog svjedočenja na sudu ugrožen život, zdravlje, sloboda ili imovina.

Zakon, važan za uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala, Sabor je donio u nastavku 37. sjednice.

O uključivanju svjedoka u program zaštite odlučivat će peteročlano povjerenstvo, kojemu će zahtjev podnositi glavni državni odvjetnik na prijedlog nadležnog državnog odvjetnika ili ugrožene osobe.

Program zaštite provodit će policijska jedinica za zaštitu, koja će odlučivati o vrsti zaštitne mjere. Među tim mjerama su tjelesna i tehnička zaštita svjedoka, njegovo premještanje, prikrivanje i zaštita vlasništva te promjena identiteta.

Jedinica za zaštitu morat će svjedoku osigurati psihološku, pravnu i socijalnu pomoć te ekonomsku potporu do trenutka dok se ne osamostali.

Ugroženi će svjedok morati s jedinicom sklopiti ugovor s izjavom da se dobrovoljno uključuje u program zaštite, da će dati potpuni i istiniti iskaz na sudu, te da će se pridržavati uputa jedinice.

Sabor je izglasovao izmjene u Zakonu o nasljeđivanju po kojima će se svi ostavinski predmeti sa sudova prebaciti na javne bilježnike.

Izmjenio je Zakon o mirenju i uveo institut alternativnog, izvansudskog mirenja između stranaka u sporovima.

Izglasovane izmjene tog Zakona predviđaju osnivanje organizacije za mirenje i tijela za imenovanja miritelja, koje bi, na zahtjev stranaka, pomagale u izvansudskom rješavanju sporova.

Miritelji bi mogli biti suci i odvjetnici, ali i fizičke osobe - sve bi ovisilo o dogovoru stranaka u sporu.

Uz podršku većine zastupnika, Sabor je izmjenio Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga slijedom čega će se ukinuti Zavod za prevenciju ovisnosti, a njegove će poslove preuzeti Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Osobama kod kojih se pronađe droga za osobnu uporabu, uz prekršajne kazne, izricat će se obvezna mjera liječenja od ovisnosti.