Sabor: Podrška zakonu o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SABORSKI zastupnici pozdravili su večeras donošenje zakona koji bi uredio status, djelatnost i ustrojstvo Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" kao javne ustanove od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku.
Pritom su istaknuli izuzetan značaj Zavoda, osnovanog u listopadu 1950., podsjetili na njegov ugled i jedinstvenost u znanstvenom, kulturnom i obrazovnom životu Hrvatske.
U Zavodu je zaposleno 216 djelatnika, a stalno surađuje s oko 3.000 znanstvenika i ostalih stručnjaka različitih profila.
Potreba da se donese zakon proizlazi i iz činjenice da je jedini akt koji je regulirao rad i ustroj Zavoda bila uredba iz 1991.
Sabor je popodne, uz oštre kritike iz oporbe, raspravio prijedlog zakona o nostrifikaciji i ekvivalenciji stranih školskih svjedodžbi i diploma. Oporba tvrdi da taj zakon ne odgovara suvremenim europskim standardima te da ga treba vratiti na stručnu doradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Primjedbe je imao i matični saborski odbor za obrazovanje koji drži da taj zakonski prijedlog u dovoljnoj mjeri ne odražava glavnu intenciju Lisabonske konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u Europi, a to je iznalaženje načina da se dođe do jednostavnog i brzog priznavanja stečenih visokoškolskih kvalifikacija.
Pravo na nostrifikaciju i ekvivalenciju stranih svjedodžbi i diploma po predloženom bi zakonu imali hrvatski državljani i pripadnici hrvatskoga naroda, dok bi se u postupku priznavanja stranih diploma na nov način uredio status stranih državljana, apatrida te osoba koje imaju status izbjeglice.
Novi prijedlog naime napušta princip uzajamnosti. Po važećim propisima, strani državljani, apatridi i izbjeglice mogu tek uz uvjet uzajamnosti tražiti priznavanje nostrifikacije odnosno ekvivalencije strane svjedodžbe.
O tim zakonima Sabor će glasovati u nastavku 32. sjednice, vjerojatno već sutra ujutro.
Pritom su istaknuli izuzetan značaj Zavoda, osnovanog u listopadu 1950., podsjetili na njegov ugled i jedinstvenost u znanstvenom, kulturnom i obrazovnom životu Hrvatske.
U Zavodu je zaposleno 216 djelatnika, a stalno surađuje s oko 3.000 znanstvenika i ostalih stručnjaka različitih profila.
Potreba da se donese zakon proizlazi i iz činjenice da je jedini akt koji je regulirao rad i ustroj Zavoda bila uredba iz 1991.
Sabor je popodne, uz oštre kritike iz oporbe, raspravio prijedlog zakona o nostrifikaciji i ekvivalenciji stranih školskih svjedodžbi i diploma. Oporba tvrdi da taj zakon ne odgovara suvremenim europskim standardima te da ga treba vratiti na stručnu doradu.
Primjedbe je imao i matični saborski odbor za obrazovanje koji drži da taj zakonski prijedlog u dovoljnoj mjeri ne odražava glavnu intenciju Lisabonske konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u Europi, a to je iznalaženje načina da se dođe do jednostavnog i brzog priznavanja stečenih visokoškolskih kvalifikacija.
Pravo na nostrifikaciju i ekvivalenciju stranih svjedodžbi i diploma po predloženom bi zakonu imali hrvatski državljani i pripadnici hrvatskoga naroda, dok bi se u postupku priznavanja stranih diploma na nov način uredio status stranih državljana, apatrida te osoba koje imaju status izbjeglice.
Novi prijedlog naime napušta princip uzajamnosti. Po važećim propisima, strani državljani, apatridi i izbjeglice mogu tek uz uvjet uzajamnosti tražiti priznavanje nostrifikacije odnosno ekvivalencije strane svjedodžbe.
O tim zakonima Sabor će glasovati u nastavku 32. sjednice, vjerojatno već sutra ujutro.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati