54.158.194.80 US
 

Sabor zasjedanje počeo stankom zbog ćirilice, rasprava o rebalansu tek idući tjedan

Piše: Hina, M.L.
petak, 7.3.2014. 12:33
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

SABOR je jutros zasjedanje nastavio stankom na zahtjev nekoliko klubova koji se žele očitovati o problematici postavljanja ploča s ćiriličnim natpisima u Vukovaru i referendumskoj inicijativi za koju su potpisi predani još u prosincu.

Prije stanke, predsjednik Sabora Josip Leko zastupnicama je čestitao 8. ožujka, Dan žena, zahvalivši Klubu SDP-a koji je kolegicama darovao ruže.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara predao je 16. prosinca Saboru kutije potpisima, kako su naveli, oko 680.000 građana za raspisivanje tzv. antićiriličnog referenduma. Traže referendum o izmjenama zakonodavstva u vezi s pravom nacionalnih manjina na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma tako da bi to pravo pripadnici manjina imali na područjima na kojima čine najmanje 50 posto stanovništva.

O rebalansu proračuna u četvrtak ili tjedan nakon toga

Prijedlog rebalansa državnog proračuna, prvi kojeg Hrvatska izrađuje u sklopu Procedure prekomjernog deficita, uvršten je danas u dnevni red Hrvatskog sabora zajedno sa zakonima vezanim za rebalans.

Sabor će o tim zakonima, konkretno o izmjenama zakona o doprinosima, o igrama na sreću, te o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi godina radnog staža raspravljati u srijedu.

Rebalans bi se pred zastupnicima trebao naći u četvrtak, ako tako bude odgovaralo Vladi, ako ne onda tjedan nakon toga u srijedu, najavio je predsjednik Sabora Josip Leko. Točan dan znat će se danas poslijepodne, rekao je Leko.

Sabor je u dnevni red uvrstio i prijedlog da se dužnosti pravobraniteljice za djecu razriješi Mila Jelavić, a novom pravobraniteljicom imenuje Ivana Milas Klarić.

Saborski klubovi traže raspravu o ćirilici i raspisivanju referenduma

Većina saborskih klubova iz oporbe, ali i vladajuće većine, zatražila je danas što skorije otvaranje rasprave o problematici dvojezičnih natpisa u Vukovaru i referendumskoj inicijativi za koju je u prosincu prikupljeno i Saboru predano 650 tisuća potpisa.

"Vratimo dignitet Hrvatskom saboru time da u razumnim rokovima odlučujemo o onome što od nas traže građani, jer u protivnom ne poštujemo one koji su nas ovdje doveli", kazao je Josip Salapić (HDSSB) nakon desetominutne stanke koju je zatražio jer Sabor još nije raspravio problematiku ćiriličnih natpisa, iako je to 53 oporbenih zastupnika zatražilo još prije šest mjeseci.

Zatražio je žurno otvaranje te rasprave, kao i odlučivanje o raspisivanju referenduma na kojem bi građani odlučivali o tome da se nacionalnim manjinama ravnopravna službena uporaba svog jezika i pisma omogući u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine stanovništva.

Salapić je upozorio da odgađanje rasprave može povećati tenzije u Vukovaru, a založio se da se referendumsko pitanje pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.

Ivan Šuker (HDZ) još jednom je pozvao na "dosljednu primjenu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", kojim se propisuje da se dvojezičnost mora primjenjivati tako da pridonese razvoju snošljivosti i dijaloga među manjinama i većinskom narodom.

"Pitanje je da li je trenutak da se u Vukovaru postavljaju dvojezični natpisi, je li odnos srpske manjine i hrvatskog naroda došao na tu razinu da se to može provesti", kazao je Šuker, koji je uvjeren da je nametanje ćirilice dok su ratne rane u Vukovaru još otvorene unazadilo međuetničke odnose u tom gradu.

Laburist Dragutin Lesar Sabor je prozvao da opstruira ustavno pravo građana na neposrednu demokraciju.

"Smijemo li šutjeti, ponašati se neustavno i ne odgovoriti onima koji su stavili svoj potpis na zahtjev za referendum", upitao je Lesar, koji smatra da Sabor može samo raspisati referendum ili, ako sumnja u ustavnost predloženog pitanja, zatražiti mišljenje Ustavnog suda.

"Nakon odluke Ustavnog suda, nema više nikakvih rasprava. Takvo je stajalište Ustavni sud jasno izrekao u svojoj ocjeni vezanoj uz referendum o braku i ako ne primjenjujemo njihova mišljenja otvaramo krizu odnosa zakonodavne vlasti u Ustavnog suda, kojemu je njegove ovlasti dao ovaj Sabor", upozorio je Lesar.

Od predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina (SDP) zatražio je da referendumsku inicijativu stavi na dnevni red najkasnije za osam dana, a najavio je da će laburisti i službeno predložiti da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja.

Za takvo je rješenje i neovisna zastupnica Jadranka Kosor.

"Sabor treba poslati zahtjev Ustavnome sudu za ocjenu ustavnosti pitanja koje se predlaže na referendumu i kad Ustavni sud donese odluku, ona je za nas apsolutno obvezujuća, bez obzira na to što postoje različita mišljenja, sudeći po izjavama različitih političara, pa i onih koji potpisali zahtjev da se raspiše referendum, a onda su nakon toga govorili da referenduma ne treba biti", rekla je Kosor.

Uvjerena je da bi ignoriranje prikupljenih potpisa dovelo do eskalacije nezadovoljstva, "koja se može obiti o glavu vladajućoj koaliciji".

I Jozo Radoš (HNS) je protiv odgađanja rasprave.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Najgore što možemo učiniti u toj situaciji je da ništa ne činimo, a mi činimo upravo to. Tu govorim o vladajućoj većini koja ne čini ništa. Vrijeme prolazi i ništa ne može sutra biti bolje", ocijenio je Radoš.

Podsjetio je da Ustavni sud nije htio samoinicijativno odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja o braku.

"Taj sud nije smatrao potrebnim da se oglasi i da svoje stajalište, nego traži da ga negdje netko nešto pita, kao da nije upoznat sa time što se događa i da je posljedica tog događanja promjena Ustava, što je njegova temeljna odgovornost", tumači Radoš.

Naglasio je da, bez obzira na postupanje ili nepostupanje Ustavnog suda, vladajuća većina mora donijeti političku odluku o referendumu.

Prijedlog oporbe da se stavi moratorij na dvojezičnost u Vukovaru do sljedećeg popisa stanovništa Radoš smatra nedosljednom.

"Ne možemo tražiti od Vlade da se s posebnom pozornošću poštuju oni dijelovi zakona koji nam pašu", rekao je Radoš, ali i dodao da se i ta točka mora što prije raspraviti.

I zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić ističe da se zakon ne može primjenjivati parcijalno, a onima koji smatraju da treba pooštriti kriterije za dvojezičnost poručio je da predlože izmjenu Zakona. "Ako želimo da se zakon ne primjenjuje, promijenimo ga. Ne možemo u Saboru raspravljati o tome hoćemo li ili nećemo primjenjivati neki zakon", poručio je Hodžić.

Neovisni Damir Kajin također traži raspravu o referendumu, smatra da Sabor treba zatražiti očitovanje Ustavnog suda, a uvjeren je da je riječ o "političkoj inicijativi par excellence, koja diskreditira položaj manjina i diskvalificira položaj Republike Hrvatske".

Milorad Pupovac (SDSS) uvjeren je da nema nikakve sumnje da je referendumsko pitanje u neskladu s Ustavom te da Sabor treba odbiti raspisivanje referenduma, a Ustavni sud prozvao je zbog šutnje.

"Ustavni sud se svojim neoglašavanjem ponaša kao još jedna politička institucija u RH. Ustavni sud ne bi se smio tako ponašati. Trebao je već reći svoje mišljenje o ovoj stvari, kao što ga nije propuštao reći u nekim drugim pitanjima, kao što je promptno reagirao kad su posrijedi ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina, i to protuustavno, po modelu 'kadija te tuži, kadija ti sudi'", rekao je Pupovac.

Za referendumsku inicijativu kazao je da "toliko godina nakon rata dolazi u uniformama, s govorom mržnje i porukama netolerancije.

"Nakon toliko uloženoga truda, od prvog predsjednika ove države, drugog predsjednika ove države, sadašnjeg predsjednika, tolikih Vlada, trebaju čuti da takvo nešto ne može proći", poručio je Pupovac.

O potrebi raspravljanja dviju inicijativa nije se očitovao Klub SDP-a.

Predsjednik Sabora Josip Leko naglasio je da je obje inicijative uputio u saborsku proceduru, u skladu sa svojim poslovničkim ovlastima, ali da se o njima još nije očitovalo ni jedno radno tijelo.

Iako rasprava nakon stanke nije rezultirala formalnim zaključcima, Leko je protumačio da je "zaključak nametnut sam od sebe, jer su se svi predstavnici složili da Sabor mora odlučivati".

U drugom čitanju zakon o smanjenju broja ureda državne uprave

Vladin prijedlog zakona da se broj ureda državne uprave sa sadašnjih 20 smanji na pet, Hrvatski sabor danas je poslao u drugo čitanje.

Taj prijedlog, formaliziran kroz izmjene Zakona o sustavu državne uprave, oporba je iščitala kao najavu teritorijalnog preustroja Hrvatske prozivajući Vladu da to čini 'ad hoc', parcijalno i bez analize učinaka.

Dvojben joj je i prijedlog da predstojnici pet ureda državne uprave dobiju status državnih dužnosnika, a oporba od Vlade traži i da u drugom čitanju zakona navede imena ureda i njihova sjedišta.

Ministar uprave Arsen Bauk odgovorio je da izmjena Zakona o sustava državne uprave može, ali i ne mora biti najava teritorijalnog preustroja.

Vlada očekuje da će manji broj ureda omogućiti učinkovitiju raspodjelu poslova i određene financijske uštede. Pet državnih ureda mjesno bi bili nadležni za područje više županija pa bi tako postojali uredi za središnju i za sjeverozapadnu Hrvatsku, za Slavoniju i Baranju, za Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku te za Dalmaciju.

Sabor je u drugo čitanje poslao i zakonske prijedloge o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, o jedinstvenom tijelu vještačenja, o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, o izmjenama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

Sabor zasjedanje nastavlja u srijedu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije