Foto: Hina

SABORSKI odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost uz jedan je suzdržani glas danas odlučio o provođenju neposrednog nadzora u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), a koji bi trebao utvrditi jesu li u tu agenciju zapošljavani i oni koji nisu ispunjavali sigurnosne i zakonske kriterije.

Nadzor će provjeriti sva zapošljavanja od osnivanja SOA-e 2006., a nakon toga će se provesti nadzor i u ostalim službama sigurnosno-obavještajnog sustava - Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji te Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija.

Odbor je zbog toga formirao radnu skupinu od sedam članova, koja će s radom početi idući tjedan i provesti cjelovit neposredni nadzor u SOA-i. Članovi skupine su HDZ-ovi zastupnici Miroslav Tuđman i Tomislav Čuljak, HDSSB-ov Dinko Burić, SDP-ovi Igor Dragovan, Igor Rađenović i Franko Vidović te HNS-ov Milorad Batinić.

Nadzor je predložio Klub SDP-a, koji je takav potez najavio krajem prošlog tjedna, nakon što je Novi list objavio da posjeduje dokument po kojem je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u vrijeme dok je vodio SOA-u omogućio zapošljavanje osobe koja je višekratno padala na sigurnosnoj provjeri.

Igor Dragovan (SDP) je, nakon zatvorene sjednice Odbora, novinarima kazao kako je nadzor nužan kako bi građani bili mirni u pogledu funkcioniranju sustava.

"Sigurnosno-obavještajni aparat je izuzetno osjetljivo pitanje. Kada se dogodi eksces u represivnom aparatu, zvoni zvono za uzbunu i svi oni koji imaju odgovornost moraju provesti nadzor da bi građani bili mirni da sustav funkcionira po zakonu", rekao je Dragovan.

Predsjednik Odbora Miroslav Tuđman istaknuo je da ta tema otvara i niz drugih pitanja.

"Ako su primani ljudi bez provjera, što su oni radili, jesu li bili izvori curenja podataka, odnosno što su radila druga vodstva da to spriječe? Tražit će se i odgovor na to da li su curili dokumenti i imaju li agencije evidenciju o curenju dokumenata i što su poduzele", najavio je Tuđman.

Ustvrdio je da su vladajući u okviru rasprave pokušali izbjeći i pitanje kako je vrlo povjerljiv dokument o rezultatima sigurnosne provjere jedne osobe dospio u novine.

"Mi imamo, zapravo, jedan zakon koji je dosta neodređen o tome. Prethodni zakon iz 90-ih godina točno je navodio tko je nadležan da pokrene postupak ako curi dokument s državnom tajnom, službenom tajnom ili vojnom tajnom, tada je bila i druga klasifikacija, a danas toga nema, tako da zapravo danas nemamo evidenciju koliko je dokumenata iscurilo, tko je pokrenuo istragu, što je utvrđeno i to je očigledno jedan od propusta u definiranju uopće sustava nacionalne sigurnosti", upozorava predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman.