SABORSKI odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je danas izmjene i dopune Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor radi njegova usklađenja s izmjenama Ustava i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Prijedlog Izbornog zakona time je upućen u saborsku proceduru kako bi se mogao naći na idućoj saborskoj sjednici.

Odbor danas nije ulazio u izmjene koje bi se odnosile na poboljšanje Izbornog zakona, jer za to nije dobio mandat Hrvatskog sabora.

Tako nije otvorena ni rasprava o smanjenu broja zastupnika u Hrvatskom saboru kojih je sada 151.

Predložene izmjene Izbornog zakona, koje je izradio Odbor za Ustav, pokazuju da se nije bitno odstupilo od sadašnjeg Izbornog zakona, a po kojemu Hrvatska u 10 izbornih jedinica bira 14 zastupnika razmjernim sustavom, uz izborni prag od pet posto.

Zastupnici dijaspore kojih je trenutačno u Saboru šest, i dalje će se birati nefiksnom kvotom.

Odbor je kao alternativu podržao i HDZ-ov prijedlog nefiksne kvote i za izbor zastupnika srpske manjine.

Odbor će, naime, predložiti Hrvatskom saboru da se Izborni zakon uskladi s Ustavnim zakonom tako da pripadnici srpske manjine imaju tri zastupnika u Saboru, ali je Odbor prihvatio i alternativni prijedlog člana Odbora Vladimira Šeksa (HDZ) da srpska manjina sustavom nefiksne kvote bira jednog do tri zastupnika.

Također na Šeksov prijedlog, Odbor je odustao od predložene izmjene da gradonačelnici, zamjenici gradonačelnika, vijećnici i članovi poglavarstava ne mogu istodobno biti i zastupnici. S tim da je zbog novih zakona o Oružanim snagama RH ostala predložena odredba koja se odnosi na nespojivost zastupničkog mandata i djelatne vojne osobe, koja će moći biti ili zastupnik ili časnik.

Želeći ostati u okviru mandata koji mu je dao Sabor, Odbor je odustao od svog prijedlog izmjena odredaba koje se odnose na mirovanje zastupničkog mandata.

Predsjednik Odbora Mato Arlović (SDP) istaknuo je da će Odbor u Izvješću Hrvatskom saboru spomenuti sve prijedloge iz današnje rasprave, te da očekuje niz amandmana u izmjenama Izbornog zakona.

Među njima su i sporna pitanja, poput ukinutog JMBG-a na novoj osobnoj iskaznici. Na to je ukazao član Odbora Nenad Stazić (SDP) upitavši na koji će se način nakon te promjene birači identificirati na izbori. Naglasio je da bi se to pitanje trebalo riješiti već sada.

Stazić je također predložio da izborna šutnja ne traje (na dan održavanja izbora) do 24 sata, već do trenutka kada se zatvaraju birališta, odnosno do 19 sati. Podsjetio je da su mediji i do sada izvještavali o prvim neslužbenim rezultatima izbora nakon 19 sati, čime su kršili zakon, te da bi im se izmjenom te odredbe trebao omogućiti slobodan rad.

Polemiku je izazvao prijedlog Ive Škrabala (Libra) da se među pripadnike nacionalnih manjina (Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci) uvrste i Albanci - koji bi birali jednog zastupnika. Dodao je da je albanska manjina u Hrvatskoj nastala raspadom Jugoslavije.

Njegov je prijedlog Dorica Nikolić (HSLS) nazvala "jugoslavenskim člankom" i potpuno nepotrebnim jer Hrvatska nije sljednica Jugoslavije.

Istoga je mišljenja i član Odbora Miroslav Rožić (HSP).

Arlović je rekao da u Škrabalovu prijedlogu nije riječ o "jugoslavenstvu", već da su te manjine statističke evidentirane u Hrvatskoj posljednjim popisom stanovništva, ali u glasovanju Škrabalov prijedlog nije prošao.

(Hina) daju sp