Sanader: Prijedlog proračuna stvara realne pretpostavke da se Hrvatska pokrene
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREMIJER Ivo Sanader rekao je danas da su osnovni ciljevi prijedloga državnog proračuna za ovu godinu potpora makroekonomskoj stabilnosti i gospodarstvu, borba protiv nezaposlenosti, društvena odgovornost s većim izdatcima za mirovine, branitelje i rodilje, te potpora tijelima odgovornima za jačanje hrvatskog približavanja euroatlanskim integracijama.
Unatoč ograničenjima proračun pokazuje da Vlada počinje ostvarivati predizborna obećanja HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, rekao je premijer Sanader predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog proračuna za ovu godinu.
Prijedlog proračuna, rekao je, rađen je u uvjetima očekivanog usporavanja ekonomskog rasta, a ograničen je i visokim iznosom za otplate dugova - ove godine na naplatu stiže ukupno oko 22 milijarde kuna - 16,8 milijardi glavnice i oko 5 milijardi kuna kamata. Uz to, Sanader kao ograničenje navodi i više od 6 milijardi kuna financijskih obveza koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu.
Prijedlog proračuna pokazuje odlučnost Vlade da provodi održivu fiskalnu politiku koja podupire makroekonomsku stabilnost i put prema euroatlanskim integracijama, kazao je Sanader, zaključujući da "proračun stvara realne pretpostavke da se Hrvatska pokrene".
Prijedlog proračuna predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto, inflaciju od oko 2,4 posto i stabilan tečaj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Proračunski prihodi planiraju se u iznosu od 79,5 milijardi kuna, što je 6,4 posto više nego prošle godine, a rashodi u iznosu 84,9 milijardi kuna, što je porast za 5,7 posto. Planirani deficit konsolidirane središnje države je 4,5 posto BDP-a, a deficit samog proračuna 2,7 posto BDP-a.
Na ograničenja je upozorio i ministar financija Ivan Šuker, poručujući da će Vlada nastojati izvršiti proračun po svim pozicijama kako ih utvrdi Sabor. Državni interes ne može biti u suprotnosti s voljom Sabora, poručio je Šuker, prozivajući bivšu Vladu da je mijenjala planove prihoda i rashoda, npr. vezano za autoceste, pravdajući to državnim interesom.
Premijer Sanader upozorio je i na visok vanjski dug koji je krajem 2003. dosegnuo 23,7 milijardi dolara. Zabrinjava dinamika rasta tog duga, jer je samo u 2003. povećan za 8,2 milijarde dolara. To je dinamika koju ova Vlada ne može, ne smije i neće nastaviti, poručio je Sanader.
Proračun, kazao je, podupire makroekonomsku stabilnost kroz smanjenje deficita, te predviđa sredstva za plaćanje zatečenih dugova (530 milijuna kuna u zdravstvu, 100 milijuna za sudske sporove, milijardu kuna HAC-a, 300 milijuna kuna HBOR-a, itd.).
Predloženi proračun nastavlja potporu gospodarstvu i stvara uvjete za odgovorno provođenje značajnih infrastrukturnih projekata, pa će se tako za investicije HAC-a osigurati 5,6 milijardi kuna, za HC 1,8 milijardi, za Hrvatske vode 1,6 milijardi kuna, sa oko milijardu kuna planirana su sredstva za obnovu i povratak prognanika, za HŽ 1,57 milijardi kuna, itd.
Naveo je da se proračunom osiguravaju sredstva i za programe zapošljavanja, da je proračun društveno odgovoran i da se njime povećavaju izdvajanja za mirovine, branitelje i rodilje.
Podupiru se i tijela državne uprave odgovorna za jačanje hrvatskog približavanja euroatlanskim integracijama, pa tako na najveće relativno povećanje mogu računati ministarstva europskih integracija i vanjskih poslova, a povećavaju se i sredstva ministarstvima pravosuđa, znanosti.
(Hina) xbn/xibob ysšh
Unatoč ograničenjima proračun pokazuje da Vlada počinje ostvarivati predizborna obećanja HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, rekao je premijer Sanader predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog proračuna za ovu godinu.
Prijedlog proračuna, rekao je, rađen je u uvjetima očekivanog usporavanja ekonomskog rasta, a ograničen je i visokim iznosom za otplate dugova - ove godine na naplatu stiže ukupno oko 22 milijarde kuna - 16,8 milijardi glavnice i oko 5 milijardi kuna kamata. Uz to, Sanader kao ograničenje navodi i više od 6 milijardi kuna financijskih obveza koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu.
Prijedlog proračuna pokazuje odlučnost Vlade da provodi održivu fiskalnu politiku koja podupire makroekonomsku stabilnost i put prema euroatlanskim integracijama, kazao je Sanader, zaključujući da "proračun stvara realne pretpostavke da se Hrvatska pokrene".
Prijedlog proračuna predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto, inflaciju od oko 2,4 posto i stabilan tečaj.
Proračunski prihodi planiraju se u iznosu od 79,5 milijardi kuna, što je 6,4 posto više nego prošle godine, a rashodi u iznosu 84,9 milijardi kuna, što je porast za 5,7 posto. Planirani deficit konsolidirane središnje države je 4,5 posto BDP-a, a deficit samog proračuna 2,7 posto BDP-a.
Na ograničenja je upozorio i ministar financija Ivan Šuker, poručujući da će Vlada nastojati izvršiti proračun po svim pozicijama kako ih utvrdi Sabor. Državni interes ne može biti u suprotnosti s voljom Sabora, poručio je Šuker, prozivajući bivšu Vladu da je mijenjala planove prihoda i rashoda, npr. vezano za autoceste, pravdajući to državnim interesom.
Premijer Sanader upozorio je i na visok vanjski dug koji je krajem 2003. dosegnuo 23,7 milijardi dolara. Zabrinjava dinamika rasta tog duga, jer je samo u 2003. povećan za 8,2 milijarde dolara. To je dinamika koju ova Vlada ne može, ne smije i neće nastaviti, poručio je Sanader.
Proračun, kazao je, podupire makroekonomsku stabilnost kroz smanjenje deficita, te predviđa sredstva za plaćanje zatečenih dugova (530 milijuna kuna u zdravstvu, 100 milijuna za sudske sporove, milijardu kuna HAC-a, 300 milijuna kuna HBOR-a, itd.).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predloženi proračun nastavlja potporu gospodarstvu i stvara uvjete za odgovorno provođenje značajnih infrastrukturnih projekata, pa će se tako za investicije HAC-a osigurati 5,6 milijardi kuna, za HC 1,8 milijardi, za Hrvatske vode 1,6 milijardi kuna, sa oko milijardu kuna planirana su sredstva za obnovu i povratak prognanika, za HŽ 1,57 milijardi kuna, itd.
Naveo je da se proračunom osiguravaju sredstva i za programe zapošljavanja, da je proračun društveno odgovoran i da se njime povećavaju izdvajanja za mirovine, branitelje i rodilje.
Podupiru se i tijela državne uprave odgovorna za jačanje hrvatskog približavanja euroatlanskim integracijama, pa tako na najveće relativno povećanje mogu računati ministarstva europskih integracija i vanjskih poslova, a povećavaju se i sredstva ministarstvima pravosuđa, znanosti.
(Hina) xbn/xibob ysšh
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati