54.162.152.232 US
 

SDA čeka "dodatna pojašnjenja" američke vlade

Piše:
petak, 30.5.2003. 12:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POPIS osoba i poduzeća koje pomažu ratne zločine ili ometaju mirovni proces na Balkanu što ga je u srijedu objavio američki State Department izazvao je veliku pozornost u Bosni i Hercegovini ali i iznenađenje u Stranci demokratske akcije (SDA) zbog činjenice da su se na njemu uz Karadžića i Mladića našli i neki istaknuti bošnjački političari i članovi ove političke stranke.

Sarajevski dnevnici u petak su na naslovnim stranicima bez posebnih komentara objavili postojanje ovog popisa uz isticanje kako su se među proskribiranima našli i Hasan Čengić, Senad Šahimpašić, Bakir Alispahić, Naser Orić...

Potpredsjedniku SDA Elmiru Jahiću pripala je krajnje neugodna dužnost da prvi komentira odluke američke administracije. "Iznenađeni smo da su na istom popisu počinitelji ratnih zločina i oni koju su sudjelovali u obrani Bosne", kazao je Jahić u petak na redovitoj stranačkoj konferenciji za novinstvo dodajući kako središnjica SDA za sada o ovome ima "samo šture informacije".

On je dodao kako u SDA čekaju "dodatna pojašnjenja" američke strane a do tada neće biti posljedica po članove stranke koji su se našli u probranom društvu najtraženijih ratnih zločinaca.

Na izravno pitanje što će biti s Hasanom Čengićem koji je kao član SDA zastupnik u Parlamentu BiH Jahić nije mogao konkretno odgovoriti. "Koliko mi znamo Čengić nije radio protiv Daytonskog sporazuma", izjavio je Jahić.

On je također kazao kako nema nikakvih informacija o tome zašto bi Senad Šahinpašić trebao biti na američkom popisu izopćenih.

Za imalo redovitije čitatelje bosanskohercegovačkog tiska, stavljanje Čengića i Šahinpašića na stup srama ne predstavlja međutim posebno iznenađenje.

Obojici je zajedničko da su uz SDA od njezinih prvih dana, da prije rata nisu spadali u imućne ljude a nakon rata postali bogatašima te da su se uz njihova imena povezivale tvrdnje o švercu oružjem, pranju i pronevjeri inozemnih donacija namijenjenih obrani BiH.

Čengićeve poslovne ambicije trenutačno su koncentrirane na tvrtku "BIO" koja se bavi svačim - turizmom, trgovinom, zračnim prijevozom, uslugama - a zbog svog "nejasnog" poslovanja ona se također našla na popisu kojim američka vlada zabranjuje da se s njom surađuje.

Hasan Čengić uz to nikada nije krio ni svoje političke ambicije. Gotovo cijelo razdoblje vezanosti uz SDA proveo je i kao zastupnik u raznim parlamentima u BiH a jedno vrijeme nakon rata bio je i doministar obrane Federacije BiH. S te je dužnosti bio prisiljen odstupiti upravo pod američkim pritiskom jer je o njegovoj ostavci ovisila dalja vojna pomoć SAD Federaciji.

Za razliku od Čengića, Šahinpašić nikada nije imao ambicija biti javnom osobom. On se zadovoljavao ulogom čovjeka iz sjenke koji je uz to veoma blizak obitelji Izetbegović, točnije sinu Bakiru.

Od prijeratnog trgovca povrćem iz Foče, Šahinpašić se prometnuo u poratnog bankara koji je svoju novčarsku kuću izniklu na kapitalu stečenu tijekom rata prije tri godine prodao slovenskoj "Commerce Banci".

Kako u petak navodi tjednik "Slobodna Bosna", Tužiteljstvo Federacije BiH protiv Šahinpašića priprema istragu koja treba pojasniti okolnosti nabavke 20 tisuća pušaka i veće količine streljiva nabavljene tijekom rata preko jedne ženevske tvrtke ali i neka nerasvjetljena ubojstva poput onog Jusufa Juke Prazine likvidiranog u Belgiji nakon rata.

Američka aministracija nije pojasnila ni zbog čega se na popisu sumnjivaca našao bivši ministar unutarnjih poslova BiH Bakir Alispahić, ujedno osoba od najužeg povjerenja Alije Izetbegovića.

Poznato je međutim kako je Alispahić među glavnim osumnjičenima u "procesu Pogorelica" koji se vodi pred Vrhovnim sudom Federacije BiH. Zajedno s još nekoliko bivših policijskih i obavještajnih dužnosnika Alispahić je osumnjičen da je organizirao kamp za terorističku obuku na planini Pogorelica u središnjoj Bosni kojega su vodili instruktori iranske tajne službe "Vevak". Taj je kamp zatvoren tek nakon zračnog desanta tadašnjeg IFOR-a obavljenog u zimu 1996. godine.

Za Alispahića se također pretpostavlja kako bi mogao biti umiješan u protuzakonito izdavanje putovnica BiH osobama afro-azijskog podrijetla. Odluka američke vlade o stavljanju ove trojice na popis osoba umiješanih u protuzakonite aktivnosti ujedno predstavlja i poruku vlastima BiH kako je krajnje vrijeme istražiti što su oni radili i kako su se obogatili.

Iako su domaći neovisni mediji godinama nudili more indicija, optužbi i dokaza, pravosuđe u BiH do sada se nije usudili pokrenuti ovo pitanje.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije