Sedamdeset godina od paleži Reichtstaga
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRIJE 70 godina njemački nacisti inscenirali su paljenje zgrade državnog parlamenta, što je Adolf Hitler iskoristio za preuzimanje vlasti i izgradnju sustava koji je prouzročio najveća stradanja u povijesti čovječanstva.
Reichstag u Berlinu planuo je 27. veljače 1933. oko 21 sat. Podmetači požara optužili su komuniste i otpočeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhapšeno je oko četiri tisuće ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i dužnosnike, a dan nakon paleža potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države koja je ukinula osnovna građanska prava.
Krajem ožujka proglašen je Zakon o posebnim ovlastima, početkom svibnja raspušteni sindikati, a u lipnju i srpnju i sve političke stranke. Progoni su se proširili i na poznata imena svijeta znanosti i umjetnosti, pa su domovinu morali napustiti primjerice Albert Einstein, Bertold Brecht, Erich Maria Remarque i obitelji Thomasa i Heinricha Manna.
Već 20. ožujka, pod rukovodstvom SS-a, osniva se logor u Dachau, a ubrzo još šest njih. U srpnju 1933. u Njemačkoj ima oko 27 tisuća političkih zatvorenika, a na početku rata broj raste na milijune.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Godine 1938. Židovi su isključeni iz svih javnih službi i dobijaju posebne legitimacije. U ožujku te godine njemačke snage ulaze u Austriju, a godinu dana kasnije okupiraju Češku. U Drugi svjetski rat za šest godina trajanja uključeno je 90 posto svjetskog stanovništva.
Za to su vrijeme nacional-socijalisti osnovali 95 logora u kojima je smaknuto 11 milijuna ljudi. Među njima je, kao žrtva sustavno provedenog ´konačnog rješenja´, ubijeno oko 6 milijuna Židova.
U svijetu je, računa se, u Drugom svjetskom ratu smrtno stradalo oko 50 milijuna ljudi, od čega dvije trećine civila.
Reichstag u Berlinu planuo je 27. veljače 1933. oko 21 sat. Podmetači požara optužili su komuniste i otpočeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhapšeno je oko četiri tisuće ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i dužnosnike, a dan nakon paleža potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države koja je ukinula osnovna građanska prava.
Krajem ožujka proglašen je Zakon o posebnim ovlastima, početkom svibnja raspušteni sindikati, a u lipnju i srpnju i sve političke stranke. Progoni su se proširili i na poznata imena svijeta znanosti i umjetnosti, pa su domovinu morali napustiti primjerice Albert Einstein, Bertold Brecht, Erich Maria Remarque i obitelji Thomasa i Heinricha Manna.
Već 20. ožujka, pod rukovodstvom SS-a, osniva se logor u Dachau, a ubrzo još šest njih. U srpnju 1933. u Njemačkoj ima oko 27 tisuća političkih zatvorenika, a na početku rata broj raste na milijune.
Za to su vrijeme nacional-socijalisti osnovali 95 logora u kojima je smaknuto 11 milijuna ljudi. Među njima je, kao žrtva sustavno provedenog ´konačnog rješenja´, ubijeno oko 6 milijuna Židova.
U svijetu je, računa se, u Drugom svjetskom ratu smrtno stradalo oko 50 milijuna ljudi, od čega dvije trećine civila.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati