54.147.212.173 US
 

Šimonović najavio još jedan krug razgovora o zoni prije venecije

Piše:
utorak, 14.10.2003. 13:34
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKA namjerava obaviti još jedan krug razgovora sa susjednim zemljama i Europskom komisijom o ekološkoribolovnoj zoni prije Venecijanske konferencije, u koje će ući s jasnih pozicija i spremna zaštititi svoje nacionalne interese, izjavio je u utorak u Zagrebu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.

"Očekujemo da ćemo i prije Venecijanske konferencije obaviti jedan krug razgovora sa susjednim zemljama i Europskom komisijom", rekao je Šimonović dodajući da "sada u te razgovore ulazimo sa dosta jasnih pozicija". "Spremni smo na suradnju, ali imamo i čvrstu namjeru štititi svoje nacionalne interese", izjavio je Šimonović, koji je sudjelovao u radu okruglog stola na temu ribarske politike u Mediteranu i širenja jurisdikcije na Jadranu, održanog u organizaciji Instituta za međunarodne odnose.

Namjera je konferencije, posvećene održivom razvoju ribarstva na Mediteranu, koja će se održati krajem studenog u Veneciji i okupiti zemlje članice EU, kandidate za članstvo te sve ostale mediteranske zemlje, usvojiti zajednički pristup pitanju zaštićenih ribolovnih zona.

Šimonović je također ocijenio da je, što vrijeme više prolazi, sve jasnije da je Hrvatska dobro postupila proglasivši ekološko-ribolovnu zonu, jer je "uspjela zaštititi svoj nacionalni interes što se tiče zaštite Jadrana, a s druge strane napraviti to tako da previše ne iritira ni susjede ni EU". Govoreći o odnosima s Italijom, ocijenio je da su problemi u odnosima nakon proglašenja zone u medijima bili prenapuhani te da je stvarna talijanska pozicija da dijeli i neke zajedničke interese s Hrvatskom. Sada s Italijom treba razgovarati, a Hrvatska nakon proglašenja ima jaču poziciju za pregovore, rekao je zamjenik ministra.

Prema njegovim riječima, sada predstoji poduzeti mjere da bi se u punoj mjeri iskoristilo proglašenje ove zone: poboljšati pokrivenost hrvatskog radarskog sustava, osigurati brodove za kontrolu mora, ojačati ribarsku flotu te prilagoditi ekološke propise i mjere za poboljšanje ribljeg fonda.

Nakon proglašenja ekološko-ribolovne zone hrvatskoj državnoj upravi pravi posao tek predstoji, najavio je u uvodnoj riječi pomoćnik ministra vanjskih poslova Mario Nobilo, moderator okruglog stola. Ocijenivši izlišnim dokazivati hrvatsko pravo na proglašenje takve zone, Nobilo je rekao kako je sada "potrebno s međunarodnog ogovaranja prijeći na međunarodno dogovaranje". Prema njegovim riječima, "štete od neproglašenja bile bi nekoliko puta veće u odnosu na postojeće stanje" odnosno proglašenje pojasa. Kako je rekao, Hrvatsku je na taj korak potaknulo i to što su Slovenija i Italija zagovarale "zajedničko more" pa se htjelo na Venecijansku konferenciju ići s definiranim pravilima. Time je sada u boljoj poziciji za Jadransko-jonsku inicijativu, pregovore s EU kao i one o kvotama za izlov ribe, rekao je Nobilo.

Dosadašnjim ocjenama nekih pravnih stručnjaka da Hrvatska s proglašenjem ekološko-ribolovne zone nije učinila ništa više nego što su to učinile dvije istaknute članice EU, Francuska i Španjolska, pridružili su se svojim ocjenama i ugledni stručnjaci za međunarodno pravo na ovom okruglom stolu. Prof. dr. Budislav Vukas, potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora, u svom je izlaganju ustvrdio da na temelju Konvencije UN-a o pravu mora

ne treba ničija dozvola za proglašenje posebne zone te da nije točna teza da se to ne bi smjelo proglasiti na malim morima dodajući da su Španjolska i Francuska proglašenjem posebnih zona iskoristile nešto od prava koja imaju obalne države. Prema njegovim riječima, "imalo se i ima se pravo proglasiti gospodarski pojas", a druga je stvar pitanje političkog trenutka za to.

Akademik Vladimir Ibler podržao je preglašenje ekološko-ribolovne zone rekavši da je osobno više pristalica isključivog gospodarskog pojasa. Ocijenivši kritike upućene Hrvatskoj "neuvjerljivima" s obzirom da je hrvatski potez, kako je istaknuo, "u duhu UN-a", Ibler je kazao da u hrvatskoj vanjskoj politici ne bi trebao biti prisutan strah od prigovora. Hrvatska nije ni članica ni kandidat za EU pa nema ni prava, ali ni dužnosti koje proizlaze iz toga, ustvrdio je Ibler naglasivši da "treba poštivati međunarodno pravo što više možemo i brinuti za svoja legitimna prava".

Okrugli stol, posvećen političko-pravnim, ekološkim i ribarskim aspektima širenja jurisdikcije na Jadranu organizirao je hrvatski Institut za međunarodne odnose (IMO), u sklopu svog Diplomatskog foruma, uz potporu Zaklade Friedrich Ebert. Na skupu su govorili hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo, predstavnici ministarstava vanjskih poslova, poljoprivrede i šumarstva te pomorstva, prometa i veza kao i Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Centra za istraživanje mora.

(Hina) br dh



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije