Šimonović: Ribolovna zona pruža identičnu zaštitu kao gospodarski pojas
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PROGLAŠENJEM ekološko-ribolovne zone Hrvatska bi dobila identični stupanj pravne zaštite na moru kao u slučaju proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, a pritom bi istodobno zaštitila nacionalne interese i otupjela prigovore iz EU, izjavio je danas u Saboru zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
Vladinom odlukom o proglašenju ekološko-ribolovne zone bila bi zaštićena sva za Hrvatsku interesantna prava, a Hrvatska bi dobila instrument zaštite identičan onome koji bi dobila proglašenjem gospodarskog pojasa, rekao je Šimonović.
Istaknuo je da je razlika samo u imenu, odnosno hoće li se proglasiti ekološko-ribolovna zona, koja obuhvaća više funkcija iz gospodarskog pojasa, ili isključivi gospodarski pojas kojemu se protivi EU.
U prilog toj tvrdnji naveo je da se zaštita koju pruža gospodarski pojas odnosi na iskorištavanje podmorja te izgradnju umjetnih otoka i drugih postrojenja, što je, ustvrdio je, već zajamčeno epikontinentalnim pojasom koji je proglašen 1968. između bivše SFRJ i Italije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Također, u pogledu raspolaganja ribljim resursima te zaštite ekologije i znanstvenih istraživanja, u potpunosti se osiguravaju svi oblici takve zaštite, kako Vladinom odlukom tako UN-ovom Konvencijom o pravu mora, ustvrdio je Šimovnić.
Kao jedinu razliku između proglašenja gospodarskog pojasa i ribolovne zone naveo je pitanje dobivanja električne energije iz razlike plime i oseke, morskih struja te vjetrenjača koje se mogu graditi na moru.
No, Šimonović ističe da morske struje na Jadranu nisu takve da bi bile isplative za tehnološko iskorištavanje, isto tako ni plima i oseka, a posebno, bar ne danas, vjetrenjače.
Šimonović je istaknuo kako se hrvatska diplomacija, nakon pregovora s europskim državama, odlučila za proglašenje zaštićene zone, kako bi otupila oštrinu prigovora iz EU, a istodobno zaštitila hrvatske interese.
Glavni prigovori, rekao je, išli su upravo na najavu Hrvatske za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, koji se, kaže, poziva na logiku isključivosti koja je za EU strana, pa se inzistira na konceptu zaštite kroz međunarodnu suradnju.
Europa je, kaže, prigovarala i zbog neusuglašenosti sa susjedima, optužujući Hrvatsku za unilateralne poteze, da vodi računa isključivo o svojim interesima, kao i da to želi učiniti prije Venecije i konferencije o budućoj europskoj ribarskoj politici.
Ti bi se prigovori, smatra, otupjeli i odlukom da ekološko-ribolovna zona stupi na snagu godinu dana nakon proglašenja, što bi ministarstvima dalo vremena da pripreme pravne i tehničke elemente za provođenje odluke o proglašenju, ali i za pregovore sa susjednim zemljama oko izlova ribe i granica zone.
Također, dodao je, osiguralo bi se da Hrvatska na venecijansku konferenciju 25. studenoga ode sa zaštićenim interesima te da prihvati sve aspekte konferencije u skladu s nacionalnim interesima.
Vladinom odlukom o proglašenju ekološko-ribolovne zone bila bi zaštićena sva za Hrvatsku interesantna prava, a Hrvatska bi dobila instrument zaštite identičan onome koji bi dobila proglašenjem gospodarskog pojasa, rekao je Šimonović.
Istaknuo je da je razlika samo u imenu, odnosno hoće li se proglasiti ekološko-ribolovna zona, koja obuhvaća više funkcija iz gospodarskog pojasa, ili isključivi gospodarski pojas kojemu se protivi EU.
U prilog toj tvrdnji naveo je da se zaštita koju pruža gospodarski pojas odnosi na iskorištavanje podmorja te izgradnju umjetnih otoka i drugih postrojenja, što je, ustvrdio je, već zajamčeno epikontinentalnim pojasom koji je proglašen 1968. između bivše SFRJ i Italije.
Kao jedinu razliku između proglašenja gospodarskog pojasa i ribolovne zone naveo je pitanje dobivanja električne energije iz razlike plime i oseke, morskih struja te vjetrenjača koje se mogu graditi na moru.
No, Šimonović ističe da morske struje na Jadranu nisu takve da bi bile isplative za tehnološko iskorištavanje, isto tako ni plima i oseka, a posebno, bar ne danas, vjetrenjače.
Šimonović je istaknuo kako se hrvatska diplomacija, nakon pregovora s europskim državama, odlučila za proglašenje zaštićene zone, kako bi otupila oštrinu prigovora iz EU, a istodobno zaštitila hrvatske interese.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glavni prigovori, rekao je, išli su upravo na najavu Hrvatske za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, koji se, kaže, poziva na logiku isključivosti koja je za EU strana, pa se inzistira na konceptu zaštite kroz međunarodnu suradnju.
Europa je, kaže, prigovarala i zbog neusuglašenosti sa susjedima, optužujući Hrvatsku za unilateralne poteze, da vodi računa isključivo o svojim interesima, kao i da to želi učiniti prije Venecije i konferencije o budućoj europskoj ribarskoj politici.
Ti bi se prigovori, smatra, otupjeli i odlukom da ekološko-ribolovna zona stupi na snagu godinu dana nakon proglašenja, što bi ministarstvima dalo vremena da pripreme pravne i tehničke elemente za provođenje odluke o proglašenju, ali i za pregovore sa susjednim zemljama oko izlova ribe i granica zone.
Također, dodao je, osiguralo bi se da Hrvatska na venecijansku konferenciju 25. studenoga ode sa zaštićenim interesima te da prihvati sve aspekte konferencije u skladu s nacionalnim interesima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati