Sjedinjene Države godinu od početka rata u Iraku
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GODINU dana nakon što je započeo američki napad na Irak 20. ožujka najveća briga Sjedinjenih Država je kako izaći iz te zemlje u kojoj su mir i obećana demokracija još daleko, a islamistički teroristi i dalje prijete svijetu.
"Narod Sjedinjenih Država i naši prijatelji i saveznici neće živjeti na milost i nemilost odmetničkog režima koji prijeti miru oružjem masovnog uništavanja", rekao je američki predsjednik George W. Bush Amerikancima objavljujući početak napada na Irak.
Rat je trebao učiniti Sjedinjene Države i svijet sigurnijim, ali se sve više postavljaju pitanja koliko rezultati opravdavaju smrt 567 američkih i 101 savezničkog vojnika i najmanje 10.000 iračkih civila.
Godinu dana nakon početka rata Sadama Husein je u zatvoru, ali u Iraku nije nađeno oružje masovnog uništavanja, a islamistički teroristi i dalje prijete Iraku i zapadnom svijetu o čemu svjedoče najnoviji bombaški napadi u Bagdadu i Basri samo dva dana pred obljetnicu rata te nedavni napad u Madridu.
Iraku i svijetu je sigurno bolje bez Huseina, tvrdi Bush, ali najnoviji napadi dovode u sumnju da je svijet imalo sigurniji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rezultati rata u Iraku uspoređeni s njegovim ciljevima su u očima svjetske javnosti u najmanju ruku kontroverzni.
Nepronalaženje oružja masovnog uništavanja u Iraku potkopalo je vjerodostojnost SAD-a u svijetu i pobudilo sumnje u stvarne motive rata.
U Iraku je uhvaćeno ili ubijeno nekoliko značajnih terorista uključujući operativca al Qaide Hasana Ghula, ali nije nanesen odlučujući udarac teroristima. Direktor CIA-e George Tenet nedavno je ustvrdio da je al Qaida spremna kao i prije napasti SAD.
Rat je trebao dovesti do uspostave demokratske države u Iraku u središtu arapskog svijeta i potaknuti reforme i u drugim zemljama regije. Teroristički napadi, etnička trvenja i teško gospodarsko stanje ugrožavaju prijenos vlasti s američkih okupacijskih snaga na Iračane 30. lipnja i pokazuju da će stabilizacija zemlje potrajati mnogo dulje nego što je Bushova vlada očekivala.
Najnovije istraživanje javnoga mišljenja Centra Pew pokazalo je da većina građana u Maroku, Turskoj, Jordanu i Pakistanu misli da će Iračanima biti gore nakon pada Sadama Huseina, a mnogi reformisti u arapskom svijetu strahuju da Bush želi predaju vlasti ovoga ljeta da bi se izvukao iz teškoća u Iraku prije izbora u studenome.
Godinu dana nakon početka rata u Iraku ojačalo je nezadovoljstvo Amerikom u Europi i muslimanskim zemljama, koje se protive Bushovom unilateralizmu i doktrini preventivnog napada. Istraživanje provedeno u devet zemalja pokazuje sve oštriju razliku u pogledima Amerikanaca i ljudi u drugim zemljama.
Većina Amerikanaca, njih 60 posto i dalje podržava rat u Iraku, iako slabije nego u svibnju kada je Bush objavio pobjedu, dok je protivljenje ratu u europskim i islamskim zemljama poraslo, čak i kod najčvršćih američkih saveznika Britanaca. Samo Amerikanci vjeruju da je rat pomogao borbi protiv terorizma, dok većina u drugim zemljama misli da je naštetio ili nije imao utjecaja.
Španjolski glasači su svoje nezadovoljstvo sudjelovanjem u preventivnom ratu koji im konačno nije dao više sigurnosti od terorizma iskazali nedavno smijenivši s vlasti jednog od Bushovih najčvršćih saveznika.
Većina Francuza, Jordanaca, Marokanaca, Nijemaca, Pakistanaca i Rusa sumnja u američke motive rata u Iraku i umjesto borbe protiv terorizma drži da je vođen zbog kontrole nafte na Bliskom istoku i dominacije u svjetu.
Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright kaže da sve dublji raskol između Europe i SAD-a ugrožava sigurnosne sporazume koji postoje od II. svjetskog rata te da će nepovjerenje u američko predvodništvo biti teško preokrenuti.
Upitan da komentira sve veću podjelu SAD-a i Europe glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je rekao kako to ukazuje "da trebamo nastaviti uspostavljati dodir s ljudima u tim zemljama i muslimanskom svijetu.
Bivši UN-ov inspektor oružja Hans Blix kao rezultat rata u Iraku naveo je da su Bush i britanski premijer Tony Blair izgubili vjerodostojnost, a da svijet nije sigurniji od terorizma.
"Ostvarenje razoružanja ratom i demokracije okupacijom su vrlo problematični koncepti", rekao je Blix nedavno u New Yorku.
"Narod Sjedinjenih Država i naši prijatelji i saveznici neće živjeti na milost i nemilost odmetničkog režima koji prijeti miru oružjem masovnog uništavanja", rekao je američki predsjednik George W. Bush Amerikancima objavljujući početak napada na Irak.
Rat je trebao učiniti Sjedinjene Države i svijet sigurnijim, ali se sve više postavljaju pitanja koliko rezultati opravdavaju smrt 567 američkih i 101 savezničkog vojnika i najmanje 10.000 iračkih civila.
Godinu dana nakon početka rata Sadama Husein je u zatvoru, ali u Iraku nije nađeno oružje masovnog uništavanja, a islamistički teroristi i dalje prijete Iraku i zapadnom svijetu o čemu svjedoče najnoviji bombaški napadi u Bagdadu i Basri samo dva dana pred obljetnicu rata te nedavni napad u Madridu.
Iraku i svijetu je sigurno bolje bez Huseina, tvrdi Bush, ali najnoviji napadi dovode u sumnju da je svijet imalo sigurniji.
Nepronalaženje oružja masovnog uništavanja u Iraku potkopalo je vjerodostojnost SAD-a u svijetu i pobudilo sumnje u stvarne motive rata.
U Iraku je uhvaćeno ili ubijeno nekoliko značajnih terorista uključujući operativca al Qaide Hasana Ghula, ali nije nanesen odlučujući udarac teroristima. Direktor CIA-e George Tenet nedavno je ustvrdio da je al Qaida spremna kao i prije napasti SAD.
Rat je trebao dovesti do uspostave demokratske države u Iraku u središtu arapskog svijeta i potaknuti reforme i u drugim zemljama regije. Teroristički napadi, etnička trvenja i teško gospodarsko stanje ugrožavaju prijenos vlasti s američkih okupacijskih snaga na Iračane 30. lipnja i pokazuju da će stabilizacija zemlje potrajati mnogo dulje nego što je Bushova vlada očekivala.
Najnovije istraživanje javnoga mišljenja Centra Pew pokazalo je da većina građana u Maroku, Turskoj, Jordanu i Pakistanu misli da će Iračanima biti gore nakon pada Sadama Huseina, a mnogi reformisti u arapskom svijetu strahuju da Bush želi predaju vlasti ovoga ljeta da bi se izvukao iz teškoća u Iraku prije izbora u studenome.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Godinu dana nakon početka rata u Iraku ojačalo je nezadovoljstvo Amerikom u Europi i muslimanskim zemljama, koje se protive Bushovom unilateralizmu i doktrini preventivnog napada. Istraživanje provedeno u devet zemalja pokazuje sve oštriju razliku u pogledima Amerikanaca i ljudi u drugim zemljama.
Većina Amerikanaca, njih 60 posto i dalje podržava rat u Iraku, iako slabije nego u svibnju kada je Bush objavio pobjedu, dok je protivljenje ratu u europskim i islamskim zemljama poraslo, čak i kod najčvršćih američkih saveznika Britanaca. Samo Amerikanci vjeruju da je rat pomogao borbi protiv terorizma, dok većina u drugim zemljama misli da je naštetio ili nije imao utjecaja.
Španjolski glasači su svoje nezadovoljstvo sudjelovanjem u preventivnom ratu koji im konačno nije dao više sigurnosti od terorizma iskazali nedavno smijenivši s vlasti jednog od Bushovih najčvršćih saveznika.
Većina Francuza, Jordanaca, Marokanaca, Nijemaca, Pakistanaca i Rusa sumnja u američke motive rata u Iraku i umjesto borbe protiv terorizma drži da je vođen zbog kontrole nafte na Bliskom istoku i dominacije u svjetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zapadni Europljani i Turci, pa čak i dobar dio Amerikanaca vjeruju da bi Ujedinjeni narodi najbolje pomogli uspostavi demokratske stabilnosti u Iraku, sugerirajući protivljenje američkom unilateralizmu.Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright kaže da sve dublji raskol između Europe i SAD-a ugrožava sigurnosne sporazume koji postoje od II. svjetskog rata te da će nepovjerenje u američko predvodništvo biti teško preokrenuti.
Upitan da komentira sve veću podjelu SAD-a i Europe glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je rekao kako to ukazuje "da trebamo nastaviti uspostavljati dodir s ljudima u tim zemljama i muslimanskom svijetu.
Bivši UN-ov inspektor oružja Hans Blix kao rezultat rata u Iraku naveo je da su Bush i britanski premijer Tony Blair izgubili vjerodostojnost, a da svijet nije sigurniji od terorizma.
"Ostvarenje razoružanja ratom i demokracije okupacijom su vrlo problematični koncepti", rekao je Blix nedavno u New Yorku.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati