Ožbolt, predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića s čelnicima splitskog Županijskog i Općinskog suda, te Županije i grada Splita o rješavanju prostornih problema splitskih pravosudnih ustanova.

Do dovršenja nove zgrade, za koju će lokaciju osigurati Grad i Županija splitsko-dalmatinska, pravosudna će tijela nastaviti djelovati u dosadašnjim prostorima u Gundulićevoj ulici (tzv. Palača pravde) i na Mažuranićevu šetalištu koje će se zatim prodati. Izgradnja će se financirati iz državnog proračuna, uz potporu Grada i Županije i od novca dobivenog prodajom postojećih zgrada, od čije se sanacije odustalo zbog visoke cijene, 50 milijuna kuna, i jer se time ne bi zadovoljile potrebe za prostorom. U suradnji s Ministarstvom obrane pokušat će se riješiti i prostorni problemi Trgovačkog suda u Splitu u čijoj je zgradi smješten i Vojno-stegovni sud za koji bi trebalo pronaći druge prostore.

Ministrica Škare-Ožbolt naglasila je kako je reforma pravosudnog sustava prioritetni zadatak ove Vlade i uvjet bez kojega se ne može u EU, a reforma se ne može provesti bez kvalitetnijih uvjeta za rad.

Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, istaknuvši kako je prošle godine pred pravosudne ustanove došlo čak tri milijuna sudskih predmeta, što je 6,6 posto više nego godinu prije, rekao je kako "to zvoni na uzbunu jer nešto nije normalno kada nam se građani u tolikoj mjeri obraćaju".

Provođenje reforme nemoguće je bez dovoljnog broja ljudi, a posebno je velika odgovornost, poručio je, na Saboru koji mora donositi takve zakone koji će omogućiti efikasno djelovanje sudova. Uz toliki priljev novih predmeta sadašnji broj sudaca jednostavno nije u stanju riješiti nagomilane neriješene predmete, drži Crnić, stoga treba angažirati i velik broj pravnika na mjestima pomoćnika sudaca, posebno za tzv. male slučaje.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je kako odvjetništvo u pogledu zaostataka nema takvih poteškoća, no, naglasio je, "uspješnog rada državnih odvjetništava nema bez uspješnosti svih pravosudnih tijela".

Na novinarsko pitanje kako tumači pisanje londonskog "Financial Timesa" o "zabrinutosti Europske komisije zbog problema s hrvatskom administracijom, korupcijom i bijednim sudskim standardima", ministrica Škare-Ožbolt rekla je kako su poduzete konkretne mjere na rješavanju nagomilanih zaostalih predmeta te na izmjenama zakona o USKOK-u vezi s borbom protiv korupcije. Sve što je poduzeto u prvih 100 dana ovog ministarstva, kazala je ministrica, napravili smo kako bismo zadovoljili kriterije koji se od nas traže, tako da ćemo do kraja godine imati vrlo kvalitetne rezultate.

(Hina) xdstr yvkn