NAKON što je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić s mjesta ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta smijenio Željka Žganjera, svoj komentar dala je i ministrica pravosuđa Vesna-Škare Ožbolt, ustvrdivši da je Žganjer smijenjen "zbog neodlučnosti".

Iako je prvotno objavljeno kako je Bajić u srijedu razriješio Žganjera dužnosti ravnatelja USKOK-a "na osobni zahtjev Žganjera", ministrica pravosuđa Vesna-Škare Ožbolt ustvrdila je da to baš i nije tako.

Ministrica pravosuđa je, naime, u razgovoru za Media Servis ustvrdila kako "smjena na čelu USKOK-a ide u smjeru postizanja krajnjeg cilja, a to je da USKOK postane čvršći i jači".

Odgovarajući na novinarski pitanje znači li to da Žganjer nije odgovarao visokim kriterijima koje zahtijeva tako odgovorna funkcija, ministrica je odgovorila kako "očigledno treba puno više odlučnosti u rješavanju stvari."

"Ova promjena ide u smjeru onoga što cijelo vrijeme i tražimo, a to je ojačavanje uloge USKOK-a, koji se ne bi trebao baviti sitnim predmetima, već predmetima zbog kojih je i formiran." - kazala je Škare-Ožbolt, dodavši kako će "uskoro" u javnost izaći s imenom kandidata za novog ravnatelja USKOK-a.

Željko Žganjer je kao šibenski županijski državni odvjetnik na čelo USKOK-a došao u rujnu 2002, a mandat mu je trebao isteći u rujnu 2006.

Po Zakonu, ravnatelja Ureda na mandat od četiri godine imenuje Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa i mišljenja kolegija DORH-a. Do imenovanja novog ravnatelja USKOK-a tu će dužnost obavljati zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan.

Zanimljivo je da je Ministarstvo pravosuđa na isti dan kad je razriješen ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer objavilo novi prijedlog Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije koji bi, za razliku od sadašnjeg, naglasak stavio na, kako kažu u Ministarstvu, provođenje antikorupcijskih mjera, a ne samo na donošenje zakona koji bi ih regulirao.

Po riječima ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, Nacionalni program za suzbijanje korupcije od 2006. do 2008. posebno će se usredotočiti na sudstvo, zdravstvo, lokalnu samoupravu i političke stranke, odnosno područja društvenog života koja građani prepoznaju kao najkorumpiranija.

"Važno je da svakoj odgovornoj, otvorenoj i poštenoj vlasti suzbijanje korupcije bude prirodan interes i unutarnja potreba", kazala je ministrica. Dodala je da će prijedlog s konkretnim antikorupcijskim mjerama i ciljevima te rokovima u kojima bi se trebao realizirati uskoro biti upućen Vladi. Očekuje i da bi ga Hrvatski sabor, konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, trebao usvojiti do kraja ove godine. Temeljni cilj novog programa je prevencija te efikasnije i brže otkrivanje korupcije, ali i pojačana represija, koja je važan i nužan korektiv, istaknula je Škare Ožbolt.

Ona smatra da će prihvaćanjem Programa Vlada pokazati da do kraja svog mandata želi problem korupcije svesti na razinu na kojoj ona neće biti zapreka društvenom, gospodarskom i političkom razvoju te gdje je građani neće doživljavati kao smetnju svojih sloboda, prava i interesa. Stoga je za nadzor provedbe antikorupcijskog programa predviđeno osnivanje Nacionalnog vijeća u kojem će biti saborski zastupnici, predstavnici poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga, nezavisnih stručnjaka i medija.

Voditelj radne skupine koja je sastavila prijedlog Josip Kregar kazao je da Program sadrži 82 konkretne mjere za suzbijanje korupcije. "Očekujemo da iza toga stanu sve političke snage koje žele da se korupcija suzbije kao prepreka društvenom razvoju", kazao je Kregar, ocjenivši da ovim dokumentom Hrvatska ima priliku dokazati svoju opredjeljenost pravnoj državi, vladavini prava i ulasku u EU.

"Iako se Program donosi za budućnost, on ne znači aboliciju nedjela počinjenih u prošlosti", kazao je pravni stručnjak Željko Horvatić koji smatra da bi trebalo provesti nadzor nad kaznenim postupcima koji se vode zbog korupcije i ujednačiti sudsku praksu, posebno na Vrhovnom sudu. Predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, Zorislav Antun Petrović, čija je organizacija nedavno izvijestila o najgoroj precepciji korupcije u posljednjih pet godina u Hrvatskoj, izrazio je nadu da će ovaj program proći bolje nego prethodni i da će za njegovo prihvaćanje biti dovoljno političke volje. "Do sada se pokazalo da je izglasavanje bilo najlakši dio, a da se kasnije zaglavilo", kazao je.

Prema nedavno objavljenim rezultatima istraživanja Transparency Internationala, percepcija korupcije u Hrvatskoj najgora je u posljednjih pet godina, a Hrvatska je u odnosu na lani nazadovala u borbi protiv korupcije. S ocjenom 3,4 dijeli 70. mjesto među 159 zemalja obuhvaćenih ovogodišnjim istraživanjem, a lani je s ocjenom 3,5 zauzela 67. mjesto između 146 zemalja.