54.159.252.103 US
 

Slovenija: Mediji se spremaju za obilježavanje Titova rođendana

Piše:
petak, 21.5.2004. 15:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NI OVOGODIŠNJI 25. svibnja u Sloveniji neće proći bez obilježavanja rođendana Josipa Broza Tita, nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika i polemika vezanih na njegovu ulogu u slovenskoj povijesti, koju suvremeni Slovenci, odnedavno građani Europske unije, doživljavaju vrlo ambivalentno i emocionalno.

O tome svjedoči i komentar u ljubljanskom "Dnevniku" u kojemu teolog i publicist Drago Ocvirk suprotstavlja jugoslavenski komunizam utjelovljen u liku Tita s jedne i ideju Krista kao "nade za Europu" na drugoj strani.

Politika bez participacije kršćana koji su važan dio europskog naslijeđa ne može dati odgovor na kompleksna pitanja sadašnjice, no u Sloveniji je na žalost primjetan politički "eskapizam" vidljiv u nekritičkom odnosu prema Titu, tvrdi teolog Ocvirk.

"Slovenske medijske kuće ovih dana neuspješno pokušavaju dobiti neku izjavu predstavnika Katoličke crkve u užurbanim pripremama za proslavu Titova kulta", navodi Ocvirk koji dodaje da Tito nije uspio stvoriti svoj marksistički "raj na zemlji" zbog kojega je provodio teror nad vlastitim ljudima, a osobito nad katolicima.

Slovenski povjesničar iz Trsta Jože Pirjevec pak u komentaru "Primorskog dnevnika" tvrdi da Tito "unatoč negativnoj bilanci" zaslužuje poštovanje Slovenaca zbog "pronicave vanjske politike", suprotstavljajući se tako tvrdnjama talijanskih povjesničara da su Slovenci postali nacionalno svjestan narod tek nakon njegove smrti u borbi za vlastitu državu.

Osim zasluga za slovenski teritorij koji je do kraja II. svjetskog rata bio pod Italijom, Tito je, po mišljenju Pirjevca, zaslužan za balansiranje između Rusa i Amerikanaca u vrijeme blokovske podjele svijeta.

Slovenski mediji ovih su dana velik naglasak dali izjavama nekadašnjeg talijanskog premijera Francesca Cossige da je nakon Titove smrti u slučaju napada Sovjetskog Saveza na Jugoslaviju postojao plan o evakuaciji Trsta. Među slovenskim povjesničarima naime uvriježila se teorija kako je Slovenija izgubila Trst i Goricu na Pariškoj mirovnoj konferenciji upravo zbog Tita i Rusa. Navodno je Edvard Kardelj bio odlučan u zahtjevima da se ti krajevi pripoje Jugoslaviji, ali je Tito bio neodlučan, a Staljin i Molotov bili su odlučno protiv "podbadanja" zapadnih saveznika tim pitanjem.

Unatoč tome prema Titu u današnjoj Sloveniji uistinu još uvijek postoji stanovit "kult" koji se ogleda u povremenim posjetima slovenskih partizana Kumrovcu i "podbadanja" Talijana velikim kamenim natpisom "NAŠ TITO" nedaleko Nove Gorice koji je ostao od vremena tršćanske krize, ali nije uklonjen niti danas kad su Italija i Slovenija članice iste Europske unije.

Ranih devedesetih godina Titovo Velenje bilo je jedno od prvih mjesta u tadašnjoj zajedničkoj državi koje je izgubilo kumstvo nekadašnjeg vlastodršca, ali Titovi trgovi postoje još uvijek u mnogim gradovima, a jedan je mladi redatelj i multimedijalni umjetnik uz međunarodnu financijsku potporu još prije deset godina postavio Tita na internet, osnovavši virtualni "Titoville".

Pirjevec tvrdi da se neke Titove ideje u suvremenom svijetu reaktualiziraju, na primjer ona da u svijetu neće biti pravog mira dok se ne izjednače bogati "sjever" i siromašni "jug". Štoviše, tvrdi Pirjevec, Tito bi - da nije bilo poratnih masovnih egzekucija neprijateljskih vojski i političkih protivnika za što je Zapad znao - vjerojatno bio dobio i Nobelovu nagradu za mir za koju je bio kandidiran.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije