54.225.47.94 US
 

Sloveniji je potreban novi početak: Društvene elite opljačkale državu

Piše: IFIMES
četvrtak, 10.7.2014. 08:11
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: ljubljana.si

MEĐUNARODNI institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, koji redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu pripremio je predizbornu analizu pred predstojeće prijevremene parlamentarne izbore u Republici Sloveniji, koji će se održati 13. srpnja 2014.godine.

Sedmi po redu i drugi  prijevremeni parlamentarni izbori od proglašenja nezavisnosti Republike Slovenije bit će održani 13. srpnja 2014.godine i održat će se prema proporcionalnom izbornom sistemu u osam izbornih jedinica, koje su sastavljene iz 11 izbornih okruga. Pravo glasa na izborima ima nešto više od 1.710.000 birača. U svakoj izbornoj jedinici dodjeljuje se 11 zastupničkih/poslaničkih mandata (jedan za okrug), koji se na nivou izborne jedinice i kasnije na državnom nivou raspodjeljuju između političkih stranaka proporcionalno udjelu dobivenih glasova, koje je stranka osvojila. Pored 88 poslaničkih mandata, istovremeno odvojeno se održavaju izbori za dva zastupnika/poslanika nacionalnih manjina (talijanske i mađarske), koji će biti izabrani prema većinskom sistemu u dvije posebne izborne jedinice (tzv. izborne jedinice nacionalnih manjina). Tako pripadnici nacionalnih manjina glasaju dva puta na izborima za slovenski parlament (Državni zbor) i u tom slučaju radi se o pozitivnoj diskriminaciji. Izborni prag iznosi 4%.

Kandidirati mogu sve političke stranke čiju listu sa potpisima podrže tri zastupnika/poslanika ili 100 birača na nivou države odnosno 50 na nivou izborne jedinice. Za nestranačke izborne liste je potrebno izabrati po 1000 potpisa birača u svakoj od osam izbornih jedinica.

Najvažniji izbori od proglašenja nezavisnosti

Predstojeći prijevremeni parlamentarni izbori u Sloveniji biće vjerojatno najvažniji od proglašenja nezavisnosti te zemlje 1991.godine. Poslije zavidnih rezultata u prvoj deceniji poslije osamostaljivanja Slovenija je počela plaćati visoku cijenu slabih odnosno pogrešnih odluka tadašnjih i kasnijih društvenih elita. Odmah poslije osamostaljivanja je ubrzano započelo zapošljavanje u javnom (državnom) sektoru. Pored zvaničnih struktura mlade slovenske države počele su se uspostavljati paralelne strukture iz pozadine. Poslije osamostaljivanja većina događanja na unutarnjoj-političkoj sceni proizlazila je iz odnosa Janez Janša – Milan Kučan. Brojni akteri na slovenskoj političkoj sceni bili su u njihovoj funkciji posebno u funkciji Kučana s obzirom na njegovu političku moć, jer je čak u tri mandata bio na čelu države. 

Dobar dio slovenske društvene elite nastao je iz civilnog društva 80-tih godina prošlog stoljeća. Prije osamostaljivanja i za vrijeme osamostaljivanja taj dio civilnog društva se angažirao kroz političke stranke, civilno društvo se tako osiromašilo. Dogodilo se ono, što predstavlja najveću opasnost za demokraciju. Prestala je biti transparentna i mnoge ključne odluke bile su donesene u pozadini, iako su kasnije formalno bile donesene kroz odgovarajuće institucije. Upravo društvene elite, prije svega političke i privredne, opljačkale su državu. Tada se nije ni pretpostavljalo, kakav je obim te pljačke, ipak ta (ne)djela nisu mogla ostati sakrivena zauvijek. Radi se o pljački vlastite države u milijardama. Svaki dan u javnosti u vezi toga pojavljuju se nove činjenice.

Država ostala bez ciljeva?

Slovenija je 2004.godine postala punopravna članica saveza NATO i EU, 2010.godine članica OECD, te  članica brojnih drugih međunarodnih organizacija. Država je imela jasne ciljeve - članstvo u tim i drugim organizacijama. Ciljevi su se ostvarili, državno vodstvo nije imalo novih. Članstvo u EU, postalo je samo sebi svrha i nije bilo usmjereno u korist slovenskih nacionalnih interesa, kao što je to učinila Poljska i još neke druge države. 

Mikro i makro okolina se promijenila na štetu Slovenije.  Posljednji podaci pokazuju, da u EU zbog korupcije godišnje nestane preko 125 milijardi EUR. Kriminal i korupcija su postali pošast, koji ugrožavaju supstancu slovenske države.  Prisutni su fenomeni politizacije kriminala i kriminalizacija politike.

Nove stranke i nova lica "nada" za budućnost

Građani Republike Slovenije više nego očito nezadovoljni su sa postojećim političkim elitama i političkim strankama. Pojedinci iz političkih stranaka povezuju se sa kriminalom i korupcijom. Čak se bivši predsjednik Vlade Slovenije i u prvoj polovini 2008.godine predsjedavajući EU, Janez Janša (SDS), nalazi u zatvoru. To je pokrenulo brojne reakcije njegovih istomišljenika i istovremeno podsjetilo evropsku javnost, da su neki vidniji predstavnici Evropske pučke stranke (EPS), koja je vodeća unutar EU, u zatvoru, kao što je na primjer bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, pod ozbiljnim optužbama je i bivši francuski predsjednik Nicholas Sarkozy. Takav rasplet događaja je na slovenskoj desnoj političkoj sredini  dodatno ojačao dvije tradicionalno narodnjačke stranke, koje nastoje očuvati kršćanske i tradicionalne vrijednosti, Nova Slovenija-kršćanski demokrati (NSi) i Slovenska pučka stranka (SLS).

Istovremeno su se pojavile neke nove stranke, među kojima se izdvaja Stranka Mire Cerara (SMC), koja nije ideološki opterećena i koja pokušava povezati podijeljene građane te države bez obzira na njihove ideološke ili kakve druge razlike i koji su spremni zajednički raditi na blagostanju i boljoj budućnosti Slovenije. U SMC se uglavnom nalaze nova politička lica bez hipoteka iz prošlosti. Snažna podrška SMC potvrđuje, da je Sloveniji potrebna jaka stranka, koja bi državu izvukla iz duboke političke i privredne krize.

Dvije političke stranke predstavljaju krajnost slovenskog političkog prostora. Jedna je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, koja svoju ideologiju temelji na antikomunizmu i procesu osamostaljivanja. Komunizma više nema, proces osamostaljivanja je završen 1991.godine. Najveće zasluge za to pripadaju slovenskom narodu, koji se plebiscitarnom voljom opredijelio za proglašenje samostalne i nezavisne države. Neke stranke očito pokušavaju rezultate osamostaljivanja pripisati isključivo sebi, ignorirajući činjenicu, da je to posljedica želje slovenskog naroda za samostalnošću i historijskih okolnosti – pada Berlinskog zida. Radi se o sličnoj zloupotrebi kao na kraju 2.svjetskog rata, kada je tadašnja Komunistička partija Slovenije, zloupotrijebila narodnooslobodilačku borbu i tako monopolizirala novu vlast. Zanimljivo je, da je SDS samo jednom u samostalnoj Sloveniji pobijedila na parlamentarnim izborima.

Druga stranka slovenske politične krajnosti su Socijalni demokrati (SD), koji su nasljednici nekadašnjeg Saveza komunista Slovenije. Stranka se nalazi u dubokoj krizi, jer se u periodu tranzicije nije uspjela transformirati u modernu političku stranku ljevice, nego je još uvijek opterećena recidivima prošlosti. SD je također samo jednom pobijedila na izborima i u periodu od 2008-2011 vodila je najslabiju vladu u historiji samostalne Slovenije. 

SDS i SD su primjeri dvije stranke, koje imaju najviše koristi od ideološkog konflikta, koji razara Sloveniju.

Analitičari upozoravaju, da je Sloveniji potrebna stranka/e, koje nisu ideološki opterećene lijevom ili desnom krajnosti, nego stranku/e, koje će djelovati povezujuće i koje će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije slovenske države. Ubrzano je potrebno poboljšati konkurentnost slovenske privrede, i na takav način mnogi prisutni problemi lakše bi se riješili.

Konačno došlo je vrijeme, za se zaključi sa periodom nacionalnog romantizma – Slovenci imaju svoju državu, osigurati moraju njenu budućnost za buduće generacije. Novoizabrana vlada morat će se suočiti sa brojnim problemima. Naglašavanje historijskih podjela među Slovencima je vraćanje u prošlost. Sloveniji je potrebna budućnost. I drugi narodi imaju svoje historijske podjele, ali rijetko tko naglašava prošlost na račun svoje budućnosti kao što je to u slučaju Slovenije.  Takva politika vodi državu u stanje „tihog“ građanskog rata i u opasnost vječitog dužničkog ropstva zbog neodgovorne politike zaduživanja aktualne ali i nekoliko posljednjih vlada.

Sloveniji je potreban novi početak

Analitičari upozoravaju, da su Sloveniji potrebni avangardni političari nove epohe i izazovi za svoj novi početak. Krajnje je vrijeme, da se Slovenija sa vlastitim snagama izvuče iz duboke ekonomske i političke krize. Dosadašnje političke i privredne elite, koje su sudjelovale u pljački države, sasvim sigurno nisu te, koje bi Sloveniji i njenoj mlađoj generaciji osigurale bolju budućnost.  

Nova vlada mora utvrditi faktičko stanje u državi, jer su protekle vlade (posebno aktualna vlada) nepregledno zaduživale Sloveniju u inostranstvu, tako da ne postoji pouzdan podatak iznosa ukupnog slovenskog duga. Pitanje morala i etike u politici mora biti polazište za ponašanje svakog slovenskog političara/političarke. Sloveniji nije dovoljan samo normativni idealizam nego faktička vladavina prava i djelovanje institucija pravne države. To je najbolje polazište za prijeko potrebni dolazak stranih investitora.

Zabrinjavajuća je činjenica da sadašnje političke elite pokušavaju na svoj način spriječiti regrutiranje novih političkih elita i stvaranje političke konkurencije, što je smisao demokracije. Stup budućnosti Slovenije ne mogu biti pojedinci i političke stranke, koje su Sloveniju dovele do sadašnjeg stanja. Ideološki i koruptivno opterećeni političari moraju postati minorne političke ličnosti.

Potrebno je eliminirati pravne praznine u zakonodavstvu, koje omogućavaju zloupotrebe i otežavaju uspješno funkcioniranje države.

Slovenija nije dovoljno iskoristila članstvo u EU i NATO te potpisana strateška partnerstva sa Turskom, Francuskom i Njemačkom. Pored članstva u međunarodnim organizacijama potrebno je ubrzano razvijati bilateralne odnose sa državama i strateška partnerstva. Zapadni Balkan mora postati jedan od prioriteta. Dosadašnjim vladama to nije bio prioritet.

Potrebno je sprovesti ograničenu privatizaciju i zadržati vitalne nacionalne resurse.  Prije svega biće potrebno postaviti sposobne menadžere, a ne stranačke i politički podobne. Tako će državne kompanije postati uspješnije, a ne osiromašene. Borba protiv kriminala i korupcije mora se još dodatno intenzivirati.

Ako Slovenija prestane biti talac odnosa Kučan – Janša, njene šanse za bolju budućnost biće daleko veće. Sloveniji je potreban novi početak. 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije