Slovenski mediji o izjavama oko Ljubljanske banke
IZJAVE oko Ljubljanske banke Zagreb, odnosno tome tko je zadužen za 130.000 malih štediša i njihovih već 12 godina blokiranih 150 milijuna eura, najave su ´novog zahlađenja´ odnosa između dviju Slovenije i Hrvatske, piše danas slovenski tisak.
Kako u svom današnjem broju piše ljubljansko ´Delo´, slovenski vođa sukcesijskog tima Rudolf Gabrovec u četvrtak je, odgovarajući na negativne ocjene što su ih njegove tvrdnje da je Hrvatska još 1991. godine prihvatila ´teritorijalni princip´ za vraćanje starih deviza i da je pitanje Ljubljanske banke Zagreb ´sukcesijski´ problem izazvale u Zagrebu svoje teze samo ponovio i precizirao, formuliravši ih još oštrije.
´Tek je Bečki sporazum o sukcesiji potpisan u lipnju 2001. definirao da je jamstvo federacije bivše SFRJ sukcesijsko pitanje, definirao je prosječni datum i dan proglašenja nezavisnosti, ne upuštajući se u akcije pojedinih država nakon tog datuma´, izjavio je za ´Delo´ Gabrovec.
´Mi smo od lani´ - tvrdi u razgovoru za ´Delo´ slovenski vođa sukcesijskog tima - zaključili da ćemo zato ispitati svu dokumentaciju da bismo ponovo konstatirali kakvo je bilo stanje stvari na dan kad su pojedine države proglasile svoju nezavisnost i kako su na svojem teritoriju na taj dan definirale financijska pitanja. Analiza o Hrvatskoj i pravno mišljenje koje smo donijeli oslanja se na te konstatacije. Mišljenje međunarodnih pravnika, pripremljeno u Europskom parlamentu, tek je kasnije konstatiralo da jamstvo federacije treba uključiti u bečki sporazum o nasljedstvu.
Zato nije pitanje jesmo li nešto na vrijeme otkrili ili nego o pitanju što se i kako dijeli, a to je definirao tek Bečki sporazum´, rekao je Gabrovec na pitanje slovenskog lista kako to da Slovenija do sada nije ´otkrila´ spomenute hrvatske dokumente na koje se sada poziva u svojoj tvrdnji.
Bez obzira što Hrvatska do sada nije ratificirala Bečki sporazum o nasljedstvu - tvrdi Gabrovec - ´svi su građani koji su na dan hrvatskog osamostaljenja imali deviznu štednnu knjižicu na teritoriju republike Hrvatske bili zaštićeni na isti način. Republika Hrvatska dala je jamstvo svakoj štednoj knjižici i svakom štediši posebice. Jamstvo nije bilo dano ustanovi ili nekoj banci´, tvrdi Gabrovec.
I nekadašnji slovenski guverner centralne banke France Arhar rekao je za ´Delo´ kako je Gabrovčeva izjava ´na istoj liniji koju je Slovenija zastupala od samog početka´.
´Nesporno je riječ o pravnom odnosu štediša-banka, a s nastankom nove države (Hrvatske) nastao je i novi javno-pravni odnos. Hrvati, koji su primili devizne uštede i jamstvo za te uštede, sada se pozivaju da iz tog naslova imaju regresni zahtjev i ne priznaju teritorijalno načelo´, izjavio je za ´delo´ Arhar koji tvrdi da je 1999. godine prilikom jedne rasprave u hrvatskom Saboru čuo neke zastupnike koji su navodili da je rješenje za štediše Ljubljanske banke Zagreb ´u nekadašnjoj federaciji i Narodnoj banci Jugoslavije, a ne u Ljubljani´.
Slovenska agencija STA prenijela je sinoć i komentar iz današnjeg izdanja mariborskog lista ´Večer´ u kojem se tvrdi da Gabrovčeva izjava o Ljubljanskoj banci u Zagrebu ´nije slučajna jer u politici i diplomaciji ništa nije slučaj´.
´Očito se je nova posada koja od ove godine upravlja Slovenijom odlučila za agresivniji nastup u vezi nekih dugogodišnjih problema. Slovenija je pred važnim odlukama o ulasku u NATO i EU, a zamrznuti devizni depoziti koje zahtijevaju hrvatski i bosanski štediše nisu dobra preporuka ni za domaću javnost niti za Bruxelles´, piše u komentaru ´Večera´.
STA prenosi i komentar poslovnog lista ´Finance´ u kojemu se među ostalim tvrdi da će najnovija politička polemika oko Ljubljanske banke smanjiti mogućnosti Terma Čatež da uđu u privatizaciju Sunčanog Hvara, ali i smanjiti rejting u Hrvatskoj i drugim potencijalnim slovenskim investitorima.
´Iako je pravno mišljenje o Ljubljanskoj banci Zagreb i obvezama prema štedišama što ga je u srijedu prezentirao Gabrovec vjerojatno nepovezano s novim premijerom Ropom koji nije sudjelovao u izradi takvog mišljenja, stvar je ipak sasvim u stilu novog predsjednika vlade: Udariti odmah, a onda diktirati tempo´, prenosi komentar ´Financa´ slovenska tiskovna agencija STA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati